IMAM KUMA ŠTO GA NITKO NEMA Erdogan i Izetbegović zataškali prvoklasni mesni skandal

Nakon razornih poplava u BiH 2014. godine Republika Turska je dozvolila bescarinski uvoz 15.000 tona mesa godišnje iz BiH, a taj aranžman produžen je i u 2015. godini uz naznaku da bi se kvota bescarinskog izvoza mogla povećati na 30.000 tona kada bh. proizvođači za to budu spremni, piše Inforadar.

Bio je to u to vrijeme direktan dogovor lidera SDA i tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, „s ciljem da se oživi bh.gospodarstvo“. Pojedini mediji su taj posao proglasili „poslom stoljeća“. 

Meso zaraženo escerichiom 

Međutim, afera velikih razmjera, koja je doslovno zataškana, izbila je nakon što su pojedini mesoprerađivači uz pomoć veterinara počeli falsificirati dokumentaciju, prije svega ušne markice i putovnice životinja. To su radili kako bi na temelju falsificiranih dokumenata dobivali potrebno odobrenje od Vanjskotrgovinske komore BiH za izvoz mesa u Tursku.

Posao je uhodan na način da su mesari uvozili meso iz susjednih i još nekih država, a potom ga izvozili u Tursku kao domaći proizvod. Među njima i oni koji su uvozili ture mesa stare po nekoliko godina, koje bi potom podvrgavali raznim tretmanima kako bi na turskom tržištu dostiglo što kvalitetniju cijenu svježeg mesa.

Nekoliko mjeseci kasnije izbio je međunarodni skandal nakon što su šokirani Turci otkrili kemikalije u mesu, odnosno da je meso bojeno, što svjedoči i video koji objavljujemo.

Naknadnom mikrobiološkom analizom Turci su u mesu pronašli opasnu bakteriju Escherichiu coli, koja je isključivo fekalnog porijekla i njezina nazočnost je pokazatelj fekalnog zagađenja hrane! Naime, infekcije s E.coli najčešće su povezane s faširanim mesom i mliječnim proizvodima.

Sadržaj se učitava...

Treba li naglašavati da su u Turskoj upaljeni svi crveni alarmi, posao je istog trenutka zaustavljen, a cijela priča je zataškana – možemo to samo pretpostavljati – zbog činjenice da su posao dogovarali najmoćniji čovjek u Turskoj i jedan od najmoćnijih u BiH.

„Obojeno“ i zaraženo meso, koje je ustvari bilo uvoz iz Poljske i Rumunije a onda kao „Made in BiH“ izvoženo u Tursku, mjesecima je izlagano po turskim prodavnicama na najvidljivijim policama i izlozima.

Podsjećamo, nakon dogovorenog posla 2014. godine, turska strana je provela natječaj, jer su oni diktirali uvjete. Nadležne bh. institucije bile su dužne da se pridržavaju pravila za izvoz, prije svega da je goveđe meso bh. porijekla, odnosno da je najmanje tri mjeseca grlo moralo da provede u BiH.

Uvjeti turskog naručitelja su bili i da certifikat o porijeklu mesa bude ispravan, da izvozni objekti u BiH imaju dozvolu turske inspekcije te da se ovaj posao uradi pošteno i na zakonit način, da ne bude bilo kakvih malverizacija i zloupotreba, jer je ranije bilo sumnje da neki od izvoznika nisu poštovali određena pravila.

Dvije tvrtke dobile zabranu izvoza 

Turska strana je svoja pravila dokumentirala Odlukom i u njihovom Službenom listu bt. 29222, od 32.12.2014. godine, u kojoj se kaže da se „obrađeno goveđe meso izvozi iz BiH u Tursku u skladu sa Bilateralnim trgovinskim sporazumom između Republike Turske i BiH“. Spisak prerađenog goveđeg mesa je propisan „Odlukom o nadzoru nad proizvodima podvrgnutim kontroli Ministarstva prehrane, poljoprivrede i stočarstva Republike Turske (Sl. glasnik broj 29222, od 31.12.2014.)“, u Aneksu 1/A. Kako bi se ove vrste mesa uvozile u Tursku, uvoznik treba da osigura kontrolni certifikat prije same izvozne procedure, a izdaje ga gore navedeno Ministarstvo.

Istaknuto je da su „neophodni dokumenti koji se moraju prikazati prilikom ovjere kontrolnih certifikata propisani u Odluci o neophodnoj dokumentaciji koju je potrebno pokazati prilikom izvoza i ovjere kontrolnih certifikata za uvoz životinjskih proizvoda (Sl. glasnik broj 28209, od 19.02.2012.)“.

Također je bilo neophodno priložiti uzorak certifikata o ispravnosti od veterinara tijekom prijave za kontrolu certifikata za životinjski proizvod koji se uvozi u Tursku.

Pet odabranih bh. kompanija iz različitih dijelova zemlje određeno su razdoblje zloupotrebljavali bescarinski izvoz mesa.

Posebno su se isticala dva velika izvoznika mesa u Tursku: jedan iz Travnika i drugi iz Visokog, koji su dobili službenu zabranu izvoza, a sve ostale kompanije prestale su s izvozom na temelju usmene naredbe tadašnjeg resornog ministra Mirka Šarovića, zbog čega je Vanjskotrgovinska komora BiH istovremeno prestala sa izdavanjem dozvolu za izvoz.

Šarović je tada potvrdio da je konstatiran niz propusta te da je utvrđeno „kako jedan broja osoba nije postupao u skladu sa svojim obavezama“.

„Utvrđeno je da po izvozu nema datuma klanja naknadnim skidanjem ušnih markica. Tijekom akcije od rujna 2015. do siječnja naredne godine otkriveno je 725 krivotvorenih stočnih putovnica, svi su razduženi u klaonicama, dok je više tisuća lažnih ušnih markica tiskano u Rumunjskoj. Ured za veterinarstvo je obustavio izvoz za dva subjekta. Provjera se dalje nastavlja i bit će svi eliminisani kod kojih se utvrde neregularnosti. SIPA radi, a sve će biti proslijeđeno Tužiteljstvu BiH“, naveo je tada Šarović.

Da je vođena temeljita istraga Inforadaru je potvrđeno iz SIPA-e. Međutim, od odgovornosti za ovu veliku međunarodnu aferu ruke dižu oni kojih bi se ovo najviše trebalo da tiče, što proizilazi iz odgovora SIPA-e Inforadaru:

„U vezi Vašeg upita od 16.08.2021.godine, obavještavamo Vas da su policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu tijekom 2014., 2015. i 2016. godine postupali po zahtjevu Tužiteljstva BiH koji se odnosio na provjere oko izvoza mesa u Republiku Tursku. O izvršenim provjerama sačinjena su izvješća o poduzetim mjerama i radnjama, koji su na nadležnost dostavljeni Tužiteljstvu BiH, te predležemo da se za više informacija obratite Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine“, odgovorili su novinarima iz te policijske agencije.

Iz Tužiteljstva BiH, u kojem posao glasnogovornika godinama obnaša Boris Grubešić, nisu im odgovorili ni ovoga puta, kao ni proteklih desetina puta na pitanja o velikim pričama koje su istraživali.

Inače, SIPA je u tom razdoblju izuzela dokumentaciju iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Ureda za veterinarstvo BiH, Agencije za označavanje životinja BiH i drugih institucija koje su saučesnici u procesu izvoza.

Prema nalazima ove Agencije, iz Poljske je uvezeno čak 330 tona mesa. Određena količina je kao bh. proizvod završila na turskom tržištu, a ostatak su pojeli bh. građani. Isto se dogodilo i s rumunjskim mesom. Nakon otkrivanja afere, cijena sa 5.20 KM po kilogramu junetine odmah je pala za jednu marku.

Veliko je pitanje šta bi se dogodilo na tržištu mesa, a i sa cijenama općenito, da je tada otkriveno da je meso izvoženo u Tursku bilo zaraženo E.coli!

Nitko nije kriv

U 2015. u Tursku je iz BiH uvezeno čak 10 puta više mesa nego godinu ranije, u vrijednosti oko 100 milijuna KM. Ovo su podaci Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH koja izdaje dozvole i kompletnu dokumentaciju o porijeklu mesa.

Zanimljiv je i odgovor Inforadaru iz VTK BiH, koja također pere ruke od odgovornosti za ovu veliku zataškanu aferu međunarodnih razmjera.

„Vlada Republike Turske 2014. godine donijela je Odluku o odobravanju uvoza mesa iz BiH koja je objavljena u turskom Službenom glasniku. U Odluci su, pored ostalog, bila i sadržana pravila za stjecanje bh. porijekla mesa, te su certifikati o porijeklu, koji su pratili isporuke mesa iz BiH u Tursku, bili izdati prema tim pravilima i tražena je dokumentacija iz koje se moglo utvrditi da je meso steklo bh. porijeklo prema spomenutim pravilima iz Odluke. Što se tiče dodjele odobrenja za izvoz, te ostalih informacija koje ste tražili u svom dopisu, molimo Vas da se obratite Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao instituciji koja je nadležna za nadzor nad provođenjem pomenute Odluke, a i za izdavanje odobrenja za izvoz, te samim tim ima i odgovore na Vaša pitanja“, odgovorili su iz VTK BiH.

S pitanjima su se naravno obratili i ministarstvu na čijem je čelu trenutačno ministar Staša Košarac, ali kao i u slučaju Tužiteljstva BiH odgovore nisu dobili.

Bitno je naglasiti da je u vrijeme sklapanja posla Izetbegović-Erdogan turski predsjednik inzistirao na poštivanju zakona EU. S tim u vezi higijenski paket Europske unije iz 2004. godine je set zakona kojima se regulira sustav kontrole hrane, od mjesta proizvodnje na farmama, do potrošača. Ovim zakonodavnim okvirom je odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane data proizvođačima, a nadležne državne inspekcije su zadržale pravo provjere funkcioniranja tog sustava. Praktično, certifikacija za ispravnost hrane je postala obaveza i odgovornost proizvođača.

No, video koji objavljujemo najbolje dokazuje koliko su bh. proizvođači bili spremni da poštuju propisane obveze, odnosno potvrđuje da su se kontrole ipak provodile za račun mesara i njihovih mecena, a na obraz države koja je tada definitivno izgubila ugled u poslovnom svijetu Republike Turske.

Bh. strana, dakle, zanemarila je ultimatum iz Republike Turske, a to je službeni certifikat koji je bio obavezan za sve pošiljke mesa iz BiH u Tursku.

U tom certifikatu su precizirane sve mjere o zdravstvenoj ispravnosti, porijeklu i drugo. To znači da iza certifikata stoje nadležne bh. institucije koje su preko inspektora bile dužne ispitati točnost podataka koje su izvoznici prilagali. Najodgovornija u lancu je VTK BiH, koja u konačnici daje dozvole o porijeklu mesa.

Posljedice su bile očite. U svim slučajevima kada je obustavljan izvoz od turskog nadležnog ministarstva utvrđene su povrede uvjeta certifikata, što je na kraju i dovelo do mikrobioloških analiza koje su dokazale nazočnost opasne bakterije.

Posao preuzima Orić

Nekoliko godina nakon što je SIPA provela veliku istragu i nalaze dostavila Tužiteljstvu BiH, u kojem je sve zapelo, ponovo je počeo izvoz, ali ne u zacrtanom kapacitetu.

Na inzistiranje Izetbegovića, federalni dio izvoza sada je prepušten „stranačkom povjereniku“ Naseru Oriću, inače donedavno angažiranom u Ministarstvu branitelja u Vladi FBiH. Kako saznajemo iz VTK BiH, Orićeva supruga je nedavno otvorila tvrtku koja se bavi prometom mesa kako bi uvjeti koje Turska propisuje bili ispunjeni.

Inače, posao razmjene i svega što uz to ide zadnjih godina ponovo raste. Samo je lani, u odnosu na godinu ranije, obujam razmjene mesa iznosio 7,5 milijuna KM više.

Posebno je značajan pokazatelj izvoza svježe i rashlađene govedine, koji je uglavnom usmjeren ponovo prema Turskoj te je on u 2020. godini iznosio više od 24 milijuna KM.

Pitanja o propalom poslu koji je osobno dogovarao s predsjednikom Erdoganom i zataškanoj aferi uputili smo i Izetbegoviću. Očekivano, ni on nije odgovorio, jer tko su mediji da istražuju i postavljaju pitanja od najvišeg javnog značaja, zaključuje Inforadar.