FOTO/VIDEO Hrvatsko vijeće obrane u Mostaru započelo oslobađanje BiH
Aktivna obrana
"Hrvatsko vijeće obrane čine pripadnici muslimanskog i hrvatskog naroda, te pripadnici drugih narodnosti koji priznaju legalna tijela Republike Bosne i Hercegovine i kojima iskažu svoju lojalnost. Muslimani mogu formirati vlastite oružane formacije koje se stavljaju pod jedinstveno zapovjedništvo HVO Općinski stožer Mostar", stoji u dokumentu koji su potpisali predstavnici hrvatskih i bošnjačkih dužnosnika u Kriznome stožeru.
Na temelju te odluke predsjednik HVO-općine Mostar Jadran Topić imenovao je istog dana Općinski stožer HVO Mostar. Petar Zelenika je imenovan zapovjednikom, a Rade Bošnjak načelnikom. Od toga dana praktično počinje aktivna obrana i pripreme za oslobađanje ovoga grada. I dočekali su je nedugo nakon toga, u prvoj polovini lipnja, dakle nakon nepunih mjesec i pol dana. A Mostar su oslobodili zajednički postrojbe HVO-a, HV-a i HOS-a u kojima su se zajedno borili Hrvati i Bošnjaci.
Oslobađanje Mostara
Da su vodstvo Herceg Bosne i postrojbe Hrvatskoga vijeća obrane slijedili zaključke navodnog dogovora podjele ‘interesnih zona' između Mate Bobana i Radovana Karadžića iz Graza, koja je po tim navodima trebala biti na rijeci Neretvi, dio vojnih, ali i političkih procesa vezanih uz ovaj grad bi se definitivno odvijao u posve drugome pravcu. To je uz ostalo i generalu Slobodanu Praljku u svibnju 1992. predložio zapovjednik JNA Momčilo Perišić da sačekaju rasplet političkih zbivanja u bivšoj Jugoslaviji. Premda je po njegovom nalogu najveći dio Mostara nestao u razaranjima te godine, Perišić je ostao neokrznut za zločine. Praljak je, pak, nakon telefonskog razgovora krugu svojih suradnika rekao da će strategija ‘završiti u Nevesinju'.
A da su planovi za oslobađanje Mostara i Hercegovine bili razrađeni do kraja, najbolje svjedoči jedan neispričani detalj iz protekloga rata. U noći 12. lipnja 1992. godine da nakon što kada je oslobođen zapadni Mostar, a postrojbe HVO-a bile raspuštene zbog odmora, najzaslužniji i najodlučniji za prijelaz u istočni dio Mostara bio je general Slobodan Praljak. On je došao u stožer HVO-a u Mostaru u jedan sat poslije pola noći i zatražio da se hitno okupe svi zapovjednici i vojska koja je bila poslana na odmor. Lokalni zapovjednici su bili zbunjeni, a Praljak je šok-akciju proveo samo dva dana kasnije jer je imao informacije o nikakvome moralu srpskih snaga i JNA. Oslobođen je i istočni Mostar 14. lipnja na opće iznenađenje svih, a najviše postrojbi tzv. JNA.
Pokazala se sudbonosno važnom odluka da se obrana Mostara povjeri HVO-u, posebno kada su vodstva pojedinih naroda kolebljivo gledala na budućnost ljudi ovih područja, različite planove međunarodne zajednice i moguća mirovna rješenja.