Hrvatsko nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini stoji otvoreno već pune 22 godine

18. studenog 1991. godine u Grudama je utemeljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kao politički odgovor hrvatskog naroda u BiH na stvaranje krnje Jugoslavije koju bi činile Srbija, Crna Gora, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Republika Srpska krajina. Takav dogovor je bio izravan plod razgovora Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Alije Izetbegovića, Muhameda Filipovića, Mile Martića, Mile Đukanovića, Momira Bulatovića, uz izravnu potporu i prijetnju vojnog vrha, na čelu s Veljkom Kadijevićem i generalom Blagojem Adžićem. Radovan Karadžić je tim dogovorom ponudio hrvatskom narodu u BiH kulturnu autonomiju, što je u prijevodu značilo gubitak političkog subjektiviteta i dobivanje statusa nacionalne manjine. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna je, na čelu s predsjednikom Matom Bobanom, prepoznala nakane dogovora iz Beograda, Sarajeva i Podgorice, i od tog trenutka hrvatski narod u BiH aktivno pokušava obraniti svoj biološki opstanak, pravo na jednakopravnost, konstitutivnost i suverenost u Bosni i Hercegovini. Različiti aršini ili mjere dovele su hrvatski narod u BiH u poziciju da, nakon masovnog izlaska na referendum, 1. ožujka 1991. godine, i aktivnog sudjelovanja u Domovinskom ratu, potpisujući i poštujući sve mirovne sporazume koje je donosila međunarodna zajednica, danas 22 godine nakon utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nismo riješili nijedno strateško nacionalno pitanje u BiH. Drugim riječima, hrvatsko nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini stoji otvoreno već pune 22 godine, i vrijeme je da hrvatski narod putem legalno i legitimno izabranih predstavnika dobije odgovor na sljedeća pitanja:

- pod kakvom prisilom pristajemo da nam, u miru, bošnjački predstavnici biraju hrvatskog člana Predsjedništva FBiH, budući da je to klasični neprijateljski čin jednog naroda prema drugom i dovoljan razlog za preispitivanje političkih odnosa između dvaju naroda;

- zašto smo mirno dopustili da nam pet zastupnika, od ukupno njih 17 u Domu naroda FBiH, izabranih voljom iz županija s apsolutnom bošnjačkom većinom (iz Sarajevskog, Tuzlanskog, Zeničko-Dobojskog, Bosansko-Podrinjskog i Unsko-Sanskog kantona) postavljaju predsjednika Federacije BiH i hrvatske pozicije u Vladi Federacije BiH i na taj način izazovu uzurpaciju kolektivnih prava, socijalni kaos, isisavaju novac iz javnih poduzeća, zatvaraju radna mjesta, onemogućuju nove investicije i tjeraju nas u ekonomski egzodus. Tko nas je prisilio da one županije koje je branila Armija BiH i koje su izvršile etničko čišćenje nad hrvatskim narodom u BiH, na što ukazuje novi popis stanovništva, danas odlučuju o budućnosti i ustavno-pravnoj poziciji hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Kakva to politička sila ili moć prisiljava hrvatski narod u BiH da četiri godine mirno promatraju kako se ne poštuju odluke Ustavnog suda, i kako nam kadrovi izabrani bošnjačkom većinom ovladavaju financijskim i gospodarskim resursima, te preusmjeravaju financije na prostore gdje Hrvati ne žive u većini;

- tko je dopustio da javni servisi u BiH postanu sredstvo majorizacije i asimilacije hrvatskog naroda u BiH po mjeri drugih dvaju naroda;

- mogu li se u Sarajevu, kroz institucije Bosne i Hercegovine, braniti interesi hrvatskog naroda u BiH, ako znamo kako su ubojice Joze Leutara još uvijek na slobodi, i kako su hrvatski političari koji zastupaju interese hrvatskog naroda u BiH stalno izloženi medijskoj kriminalizaciji i političkom pritisku;

Hrvatsko nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini je ključno pitanje za hrvatski narod u BiH, ono određuje buduću sudbinu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ono definira i hrvatski nacionalni interes koji ne smije biti manji od prava koja imaju druga dva konstitutivna naroda. Ovo nije građanska država, niti je zamišljena kao građanska država, nego je država prvenstveno triju jednakopravnih, konstitutivnih i suverenih naroda u kojoj bi tek onda svi građani trebali imati jednaka prava. Legalni i legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH, potpomognuti hrvatskim vjerskim, kulturnim, intelektualnim i gospodarskim institucijama moraju definirati realan hrvatski nacionalni interes, dobiti za njega dvotrećinsku potporu hrvatskog naroda u BiH, sukladno popisu stanovništva iz 2013. godine, i tek onda predlagati buduće izborne zakone preko kojih bi mogli birati svoje predstavnike u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti. Također, svako stigmatiziranje hrvatskog naroda u BiH, u vidu zločinačkog pothvata, neofašizma i sl., potrebno je odbaciti, a sve negativne kvalifikacije svesti na razinu individualne krivnje koja ni na koji način ne može utjecati na jednakopravan položaj hrvatskog naroda u BiH.
Washingtonski mirovni sporazum, potpisan pod prisilom međunarodne zajednice, je sveo dva vojna entiteta, Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu i prostor koji je pod kontrolom držala Armija BiH, na deset županija i jedan entitet, što se pokazalo izrazito nefunkcionalnim i štetnim po pitanju nacionalnog interesa hrvatskog naroda u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini. Hrvatski narod u BiH ima ustavno i povijesno pravo tražiti teritorijalnu reorganizaciju u Bosni i Hercegovini, koja bi imala za cilj omogućiti jednakopravan ustavno-pravni položaj i ravnomjeran razvoj svakog od triju konstitutivnih naroda u BiH. Majorizacija i uzurpacija kolektivnih prava hrvatskog naroda u BiH ulazi u završni stadij, i hrvatskom narodu u BiH ostavlja jedino mogućnost vratiti političke dogovore na početak, tj. na Daytonski mirovni sporazum koji definira što je tko unio u Bosnu i Hercegovinu, kao polazište budućeg uređenja Bosne i Hercegovine. Prostori s hrvatskom većinom, koje je obranio HVO u Domovinskom ratu, su tvrda stijena suverenosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH i jedino realno polazište za uspostavljanje budućih odnosa u Bosni i Hercegovini.

Hrvatski narod je najstariji narod u Bosni i Hercegovini i mogu ga predstavljati samo oni hrvatski političari koji su izabrani većinskom voljom hrvatskog naroda.
18. studeni 2013. godine je dan kada obilježavamo utemeljenje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, ali i simboličan datum u novijoj povijesti hrvatskog naroda, stoga je idealan za otvaranje hrvatskog nacionalnog pitanja u Bosni i Hercegovini.

 KOORDINACIJA UDRUGA PROIZIŠLIH
IZ DOMOVINSKOG RATA