Hrvati su ispali krivima jer su najmalobrojniji, UZP je smiješna kvalifikacija

... za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu kako Sudsko vijeće u prvostupanjskoj presudi Prliću i ostalima nije uvažilo dokaze o tomu zbog čega je i kako formirana Herceg Bosna. Također, rekao je kako su Hrvati proglašeni krivima jer su najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH.

"Lažni je narativ da je Prlić bio odgovoran za sve što se događalo na prostru HB te da je tako postao dijelom UZP-a", rekao je Karnavas.

Kao najveći krimen Hrvata u BiH naveo je činjenicu da je Hrvata namjanje u BiH, prenosi Dnevnik.ba.

"Kako su onda mogli počiniti UZP?", upitao je.

Upozorio je da je u vrijeme nastanka Herceg Bosne bilo upitno hoće li BiH opstati.

"Općine su se morale organizirati. Netko je morao vršiti komunalne usluge, isplaćivati mirovine, stvoriti monetarni sistem...", istaknuo je i dodao kako je istu stvar uradila i bošnjačka strana, no Hrvati su sada krivi jer su najmalobrojniji.

Istaknuo je kako u BiH žive tri konstitutivna naroda i to nitko ne spori. No, kao "krimen Hrvata" naveo je činjenicu da Hrvati ne žele unitarnu državu u kojoj će vrijediti princip "jedan čovjek, jedan glas".

"Hrvati bi u tom slučaju uvijek bili preglasani", rekao je.

Naveo je i primjer podnošenja zahtjeva za revizijom presude protiv Srbije koju je podnio Bakir Izetbegović jednostrano ispred Bošnjaka a pokušao je sve predstaviti kao potez BiH.

"Hrvati nikad nisu objavili nikakvu mapu ili plan u kojem traže teritorij za sebe. To je uvijek dolazilo od predstavnika međunarodne zajednice", rekao je Karnavas i podsjetio na planove za okončanje rata od Cutilierova preko Vace-Owenova i Owen-Stoltenbergova.

"Niti jedan plan nije podrazumijevao etničko čišćenje niti masovno preseljavanje stanovništva", rekao je.

Podsjetio je i kako su Armija RBiH i HVO bile legalne oružane snage Bosne i Hercegovine.

Temeljem Zagrebačkog sporazuma 15. siječnja 1993. između Tuđmana i Alije Izetbegovića dogovoreno je da HVO kontrolira većinski hrvatsku teritoriju a ARBiH bošnjačku.

"U to vrijeme imamo borbe između ARBiH i HVO-a u Uskoplju. Zagrebački sporazum je to trebao spriječiti. Nije bilo nikakvih ultimatuma, nego je trebalo spriječiti izbijanje sukoba, no Sud je to nekako povezao s ‘Banovinom Hrvatskom'. Potpuno je nevjerojatno da su to povezali", rekao je Karnavas.

Također, rekao je kako je Sud odbacio svjedočanstva svjedoka obrane iz prostog razloga jer su bili Hrvati.

"Generalna je procjena da Sud odbacuje uzeti u razmatranje svojedočanstva nekih osoba jer im se ‘kredibilitet čini sumnjivim'. Temeljem čega je sumnjiv kredibilitet? To nije objašnjeno", rekao je Prlićev odvjetnik.

Dokazi nisu uvaženi na pravi način i, naveo je Karnavas, to je sistematski urađeno sa 16 svjedoka obrane.

Upozorio je i na potpunu nekredibilnost osoba koje su bile uključene u pisanje optužnice protiv hercegbosanske šestorke a kasnije su bili svjedoci optužbe. K tomu, bili su i uposlenici ICTY-a.

"Zaposlenik haško Tužiteljstva, Tomljanović, angažiran je kao vještak Tužiteljsva i radio je za njih. Zar to nije pristrasno? On je pisao kako treba podržati optužnicu, unakrsno sam ga ispitivao, pažljivo razmotite taj dio transkpripta, on nema vjedostojnost kada govori o uspostavi HZHB, pokazao je duboko nepoznavanje materije. Dvostruki aršini su se dogodili, da zaposlenik Tužiteljstva radi takve stvari, a nigdje nema njegovog svjedočenja, analize, ni izvještaja", rekao je odvjetnik Karnavas.

"Kontekst događaja je jako važan. Ako se kontekst u kojem se događaji odvijaju zanemari, onda se ne može doći do pravih zaključaka. Ako se konstitutivni narodi na područjima na kojima žive organiziraju da se život može normalno odvijati, a to onda proglasiti zločinačkim pothvatom, sve vodi do krivih zaključaka. I ja i moj branjenik dr. Prlić tražimo samo da se uvaže dokazi", rekao je.

"Prlić nije bio dijelom UZP-a niti UZP postoji. Presuda za UZP je smiješna i ništa drugo. Ako se pozorno pogledaju dokazi to se i vidi. No u prvostupanjskoj presudi su dokazi koje smo podnijeli naprosto zanemareni", naglasio je Karnavas.

Rekao je i kako je jedina ispravna odluka da se odbaci UZP i to zbog brojnih proceduralnih grešaka i neuvažavanja dokaza. Jedina ispravna stvar koja se sada može uraditit jest baciti optužnicu u smeće", izjavio je.

"Nemam snage za ponovljeno suđenje. Jedina je ispravna odluka da se teza o UZP-u odbaci jer za to ne postoje dokazi", rekao je Karnavas.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedatelja suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.