Hrvati poručili: Želimo izbornu jedinicu, pravedniju raspodjelu prihoda, EU, razvoj gospodarstva

Četiri godine koje su pred nama neće biti samo jedan u nizu novih mandata. Izuzimajući ratno razdoblje, na stolu će se naći najkrupnija pitanja od bosanskohercegovačke samostalnosti. Zato je pobjeda predsjednika Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i HDZ-a BiH Dragana Čovića u utrci za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH i koalicije HNS-a na svim razinama, zbog načina na koji se dogodila i važnosti trenutka, usporediva samo s jednim izborima - onim prvim demokratskim održanim 1990. godine.

Neformalni referendum

I ove 2014., kao i 1990., potpora je bila plebiscitarna. No, takva pobjeda i potpora biračkoga tijela istodobno povećava i očekivanja birača. Svjestan je toga i novi hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović. "Naša obveza u tijelima vlasti BiH je nastaviti ono što ste vi započeli svojim glasovima", poručio je Čović u zahvali biračima. Pa ipak na biralištima se dogodilo nešto više od običnih izbora. Kako Hrvati institucionalno ne mogu organizirati referendum, 12. listopada je bio i neformalni referendum na kojem su se osim za kandidate izjašnjavali i za jasan program pobjedničke koalicije. Tako je hrvatsko biračko tijelo prije svega reklo ‘da' većinskoj hrvatskoj izbornoj jedinici. "Imat ćemo izbornu jedinicu iz koje će hrvatski narod, kao druga dva naroda, birati svoje predstavnike. To je minimum minimuma koji BiH danas treba", navodi Čović. I pitanje javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku u sklopu Javnoga RTV sustava BiH dobilo je na taj način potporu građana hrvatske nacionalnosti. Bila je to snažna potpora i europskom putu BiH te uspostavi mehanizma koordinacije koji će poštovati bh. stvarnost. Koalicija HNS-a je istaknula i prioritete kao što su jačanje Sveučilišta u Mostaru, Sveučilišne kliničke bolnice, Hrvatskog narodnog kazališta, Radija Herceg Bosne...

Prva godina mandata

Koalicija HNS-a protivi se i reviziji branitelja koju je provodio nelegalni ministar Zukan Helez. "Poništit ćemo sve revizije koje su rađene u posljednje četiri godine", poručuje Čović. Odaslana je i poruka jačanja, a ne gašenja županija sve do novog preustroja BiH. Tu su i pokretanje proizvodnje i socijalna zaštita kao najvažnija životna pitanja, no o tim pitanjima stranke većinom imaju slične programe. Koalicija HNS-a je najavila i da će biti uporna i u novoj raspodjeli javnih prihoda u Federaciji. "Pravičnija raspodjela bi županijama, između ostaloga, omogućila bolje financiranje visokog obrazovanja i zdravstva", navodi kandidatkinja Koalicije HNS-a za federalni Parlament Sanja Bijakšić. No, pitanje oko kojeg će se najviše lomiti koplja je federalizacija zemlje. Jedno od gorućih pitanja je i ustroj općina u središnjoj Bosni, kao i mostarski Statut. "Mostar treba biti ustrojen kao ostali gradovi i općine u BiH, ili ako u Mostaru bude posebnog ustroja, isti taj model treba primijeniti i u općinama u središnjoj Bosni", navodi prvi čovjek mostarskog HDZ-a BiH Slađan Bevanda.

Ključ za uspjeh svih navedenih reformi je stabilna većina stranaka srodne orijentacije te da se s reformama započne odmah u prvoj godini mandata. Čekati posljednju godinu mandata značilo bi novo mrcvarenje i zaostajanje BiH.

vecernji.ba