Hrvati Jablanice, prošlost, sadašnjost i budućnost

...u Bosni i Hercegovini, održan je okrugli stol pod nazivom Hrvati Jablanice, prošlost, sadašnjost i budućnost. Sve prisutne su u prepunoj konferencijskoj dvorani motela „Hajdučke vrleti" pozdravili su predsjednik navedene udruge „Provita" Ivan Rogić, ravnatelji centara za Domovinski rat iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine prof. dr. sc. Ante Nazor i Željko Raguž, predsjednik Hrvatskog intelektualnog zbora doc. dr. sc. Mile Lasić (Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru), i fra Petar Krasić.  Navedeni okrugli stol pripada kategoriji međunarodne znanstvene konferencije. Naime, među gostima okruglog stola su bili bračni par, profesori sa Sveučilišta u Szczecin u Poljskoj. Ivan Rogić je naveo kako su Hrvati nakon Drugog svjetskog rata sustavno raseljavani od strane komunističkih vlasti, „gdje god su Hrvati u Jablanici bili većina, ništa se nije gradilo, niti se zapošljavalo hrvatsko stanovništvo". Nadalje u daljnjem izlaganju naveo kako su Hrvati u Jablanici 1971. godine bili zastupljeni sa 22% stanovništva da bi 1991. godine došli na 18%, a danas ih je samo 6% ili 600. Od 1945. do 2000. godine Hrvati ovih krajeva su bili bili ljudi drugog reda. Ponovno smo stradali 1993. godine od muslimana, koji su u samo jednom danu pobili više od 50 ljudi, što vojnika što civila, istaknuo je Ivan Rogić.

U daljnjem dijelu okrugog stola prof. dr. sc. Ivo Lučić je istaknuo da na primjeru zastupljenosti Hrvata Jablanice od nekih 6% danas, slično je na makro razini. Nakon Drugog svjetskog rata „bilo nas je oko 25% da bi nas 1991. godine bilo oko 17%, a danas negdje oko 12%. Statistika je neumoljiva, to je jedan jasan pokazatelj naše sudbine, naše pozicije u Bosni i Hercegovini", istaknuo je Ivo Lučić. „U Hercegovini, malo proširenoj, od Livna do Ravnog u Drugom svjetskom ratu je poginulo oko 24.000 Hrvata. Od tog broja 2/3 su ubijene poslije rata, oko 16.000, a to su dvije Srebrenice. To je jedna strašna činjenica, naravno velika trauma i iz toga proizlazi da se moraju izvesti mnogi zaključci. Sve ovo radi toga da pokušamo, ako ne odgovoriti na pitanje, onda postaviti pitanje što je nama Bosna i Hercegovina? Moramo li mi danas pod svaku cijenu i bez pogovorno zalagati se za Bosnu i Hercegovinu bez obzira što nas u njoj nestaje i bez obzira kakvu poziciju u njoj danas imamo. Može Vam ovo zvučati malo radikalno, nekim patriotima bogohulno, međutim to je za mene jedno razumljivo pitanje. Zašto bi se ja zalagao za nešto štome vodi u propast?", istaknuo je Ivo Lučić.

Nadalje, „sjećam se izjave jedne žene koja je preživjela zločin u Trusini i koja je opisivala upad snaga ABiH, streljanje civila itd. uz objašnjenje tih nekih vojnika koji su to radili, a jedan od njih postrojio je te zarobljene onda je rekao, „hoćete li državu u državi, dat ćemo vam mi državu u državi". Dakle vrlo je jasan taj politički motiv. Nije to bila bezumna osveta za nešto, nije to bio neki bezumni incident. To je imalo vrlo jasnu političku zadaću. Naime, taj zločin se uklapa u onu predizbornu parolu Alije Izetbegovića, koji je rekao „građanska republika, odnosno građanska država ili građanski rat", naveo je prof. dr. sc. Ivo Lučić.

Zatim, riječ je uzeo Željko Raguž koji je govorio o Domovinskom ratu na području Jablanice u presudama Haškog suda. U Doljanima i Stipića livadi, je stradalo 42 Hrvata, 33 vojnika HVO-a, i 9 civila. Važno je ne zbog licitiranjima stradanja i žrtvama, nego zbog apsurda uvažavanja i neuvažavanja činjenica određenih sudskih razina pogotovo odlukom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju da se jednostavno zanemaruju ovakve činjenice i da se one jednostavno ne obrađuju, nisu predmet sudskih procesa i sporova ne samo na pomenutom sudu nego i na sudu BiH. Sa prostora Doljana razmijenjeno 400 civila koji su upućeni na prostor Uskoplja. Iz Doljana je 185 Hrvata bilo do 10 mjeseci u zatvoru, u zatočeništvu u Muzeju i nakon toga su razmijenjeni. Dakle, „Bošnjaci su razmijenjeni nakon 20 dana, a Hrvati su razmijenjeni nakon 10 mjeseci zatvora i ta činjenica je u potpunosti zanemarena", istaknuo je Željko Raguž. U daljnjem izlaganju Željko se dotakao zločina u Grabovici gdje su likvidirana 33 civila hrvatske nacionalnosti, i na oslobađajuću presudu Haškog suda Seferu Haliloviću. „Neubičajeno je nakon što je donesena oslobađajuća presuda za Sefera Halilovića koga se u presudi ne smatra zapovjednikom ABiH, nego šefom inspekcijskog tima i ističe se činjenica da je Rasim Delić zapovijedao operacijom Neretva 93, ističe se činjenica da je on potpisao zapovijed i kartu, o realizaciji zapovjedi, ali te 2007. godine dok se donosi oslobađajuća presuda za Sefera Halilovića podiže optužnica za Rasima Delića za koga se konstatiralo da je zapovjednik operacija Neretva 93, i optužnici za Rasima Delića se uopćene obrađuje Grabovica, apsurd da ne može biti viši. Dakle, donosi se presuda, konstatira se da je bio zapovjednik, podiže se optužnica i zanemaruje se činjenica o stradanju u Grabovici, i konzultacija da je on zapovijedao operacijom u kojoj su stradala 33 Hrvata.

Zašto se to događa, o čemu se tu radi? Radi se jednostavno o politici međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju koju treba razumjeti kao dio ukupnog međunarodnog političkog,pravnog poretka koja manifestira odnos snaga u međunarodnoj zajednici i projekciju međunarodne zajednice za budućnost ove zemlje", istaknuo je Željko Raguž.

Nadalje istaknuo je u daljnjem izlaganju kako je u Ahmićima stradalo 116 Bošnjaka, a Uborku kod Mostara 13. na 14. lipanj 1992. godine, stradalo je 29 Hrvata i 85 Bošnjaka, 114 žrtava. To je prva otkrivena masovna grobnica u Bosni i Hercegovini. Nema optužnice za ovu lokaciju, niti za poginule civile. Brojka 116 u Ahmićima je na kaznenom sudu značila 106 godina Hrvatima iz središnje Bosne. 114 žrtava na Uborku ne znači ništa, ni međunarodnoj zajednici ni pravosuđu BiH", istaknuo je Željko Raguž.

Nadalje na okruglom stolu svoj rad „Položaj općine Jablanica u strategiji razvoja cestovne infrastrukture" je izlagao Pavo Boban. Istaknuo je svu problematiku cestovne infrastrukture u Federaciji BiH. „Mislim da se pitanjima, kad se radi o cestogradnji uopće u svakom društvu i državi, je izuzetno značajno pitanje. Ovo je čista igra između SDP-a i SDA. Ustvari, gdje smo tu mi, nema nas nigdje, mi se trebamo boriti za naš hrvatski strateški interes, istaknuo je Pavo U daljnem dijelu skupa fra Ante Cvitković i don Ivan Zovko govorili su o rimokatoličkih župa u Jablanici. Zatim, zadnji izlagač skupa bio je akademik Božo Žepić, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH. Božo Žepić je istakao, da svi oni koji žele ukinuti županije jer su „županije preskupe", tvrdim im i poručujem, ukidanje županije je ukidanje Federacije BiH", istaknuo je Božo Žepić. Nadalje, osvrnuo se na problematiku trećeg entiteta, ili hrvatskog teritorijalnog rješenja unutar BiH. „Ima jedna ulica blizu moje i svaki dan kad prolazim čitam na jednom zidu grafit, a na jednom zidu napisali momci „povoljno prodajem entitet". Entitet je napušten poslovni prostor, oni nama stalno to govore. Nećemo entitet, nećemo treći entitet, jer ako mijenjamo hoćemo ono što smo unijeli „Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu". A ne da nam daju mačka u zavezanoj vreći. Tamo na drugom grfitu piše drugim slovima piše „rasti sine valjda ćeš ti dočekati Herceg-Bosnu", istaknuo je Božo Žepić.