HRVATI BIRAJU PREDSJEDNIKA Oko 17 tisuća birača glasalo u iseljeništvu, najviše u BiH i Njemačkoj

Prema podacima koje je objavio DIP, u inozemstvu je svoje pravo glasa do 16:30 iskoristilo 17.206 birača. U Austriji je na izbore izašlo 282 birača, u Belgiji 124, Bosni i Hercegovini 11.541, Crnoj Gori 142, Češkoj 76 birača.

U Danskoj 78, Francuskoj 86, Italiji 126, na Kosovu 87, u Mađarskoj 114, u Nizozemskoj 124, u Norveškoj 49, u Njemačkoj 3.014, u Poljskoj je 28 birača ostvarilo svoje biračko pravo na predsjedničkim izborima.

U Sjevernoj Makedoniji na birališta je izašlo 122 birača, u Sloveniji 143, u Srbiji 634, u Španjolskoj 35, u Švedskoj 40, a u Švicarskoj 361 birač.

Ti se podaci odnose samo na 20 od 38 država u kojima se bira hrvatski predsjednik i na 79 biračkih mjesta koja su dojavila podatke od njih ukupno 105.

Gledano po županijama, najveći odaziv je u Varaždinskoj (43,61 posto), a zatim u Međimurskoj županiji (40,11 posto). Zagrebačka, Grad Zagreb, Karlovačka i Krapinsko-zagorska bilježe izlaznost veću od 38 posto. Najmanje birača izašlo je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je glasalo samo 28,52 posto ljudi.

Od većih gradova prema odazivu prednjače Varaždin, gdje je glasalo 45,37 posto ljudi, Pazin (42,27 posto), Čakovec (41,95 posto), Virovitica (41,88 posto), Krapina (41,74 posto) i Karlovac (41,3 posto). Najslabiji odaziv je u Vukovaru, gdje je glasalo samo 26,94 posto birača.

Zagreb ima odaziv od 38,50 posto, od 619.000 birača svoje je pravo iskoristilo njih 238.000. Od 128 500 splitskih birača na izbore ih je izašlo nešto više od 45.000 ili 35,11 posto.

Još slabiju odaziv, 34, 13 posto ima Rijeka u kojoj je od 93.000 birača glasovalo njih 32.000. U Osijeku je svoje pravo iskoristilo 34,42 posto birača, odnosno njih 28.500 od ukupno 83.000.