FOTO/VIDEO  Hercegovačkim HDZ-ovcima bi pozavidjeli arhitekti i mafijaši, vodstvo Srba i Bošnjaka također živi raskalašeno

Političari i oni bliski strankama iz Bosne i Hercegovine u postratnoj državi odavno djeluju odnarođeno, no unatoč takvom statusu i raspodjeli sredstava na izborima uspijevaju kontinuirano održati vlast.

Pitanja su to neka na koje bi mogli konkretniji odgovarati psiholozi, sociolozi, antropolozi, ali činjenica je da u našem društvu političari uživaju prestiž te iz svog izoliranog svijeta iz kojeg jednostavno ne mogu niti stignu vidjeti probleme običnog čovjeka, kreiraju društvo koje se s pogrešnim idealima i motivima vrti u krug.

Dragan Čović, Milorad Dodik i Bakir Izetbegović politički su sinonimi za vlast u Bosni u Hercegovini budući da svaki od njih više desetljeća obnaša visoke funkcije u stranci ili na nekoj od razina vlasti. Iako navedenoj trojci vjerojatno ništa ne bi nedostajalo i da se ne bave politikom, teško se otrgnuti dojmu da je njihova imovinska ekspanzija krenula političkim uzletom. 

Bakir Izetbegović

Bakir Izetbegović već skoro 20 godina ne zna za plaću manju od 5 tisuća maraka što je javno objavljeno prema imovinskoj kartici. Njemu, supruzi i kćerci za života sigurno neće ništa faliti ako je suditi prema onome što je prijavljivao. Ušteđevine i on i supruga imaju zajedno 90 tisuća maraka, a njihovi dodatni poslovi i honorari su se godišnje mjerili u desecima tisuća maraka. U vlasništvu imaju apartman na Bjelašnici, kuću sa zemljištem u vrijednosti preko 300 tisuća maraka u Sarajevu, dok u naselju 'Poljine' ima Bakir Izetbegović osobno oko 5 duluma zemljišta čija je vrijednost procijenjena na oko 250 tisuća maraka. 

Prema procjenama medija koji su se tada raspisali o ovoj građevini u elitnom sarajevskom naselju 'Poljine' radi se o kući s dvije i pol etaže, dvije garaže, a u kući se nalazi i kongresna dvorana. Kuća je u dobrom dijelu obložena mramorom čija je vrijednost, za vrijeme izgradnje, procijenjena na preko dva milijuna maraka. U to vrijeme također uvelike se pisalo o stanu obitelji Izetbegović koji navodno posjeduju u Istanbulu.

Dragan Čović

Od dugovječnih političara s bh. scene, Čović najmudrije upravlja svojom imovinom, odnosno ne eksponira se previše dok širi svoje bogatstvo, a on i obitelj nisu skandaloznog karaktera. Najmisterioznije od svega je uplitanje punca u imovinsku karticu, a predsjednik HDZ-a znao je ne dostavljati podatke o svojoj imovini zbog čega zakon propisuje kazne od 300 do 3.000 maraka što ne vjerujemo da mu teško padne ukoliko i dođe do naplate kazne.

Osim bogatog punca, njegova kuća je izazivala i izaziva ogroman interes javnosti budući da je napravljena na šetalištu 'Bare' kojeg se mnogi stariji Mostarci sjećaju s posebnom emocijom. Uvijek punih usta o pravu i pravdi, Dragan Čović je velebno zdanje izgradio mimo tadašnjeg regulacijskog plana prema kojem nije dopuštena izgradnja jer se radi o području namijenjenom za sport i rekreaciju.

Čović trenutačno kao zastupnik u Domu naroda BiH ima mjesečna primanja u visinu 7.500 maraka, a posljednjih 15-ak godina kao i kolega Izetbegović ne zna za manju, javno obznanjenu, plaću od 5 tisuća maraka. Njegova imovinska kartica je puna rošada pa je očito prijavljivao iznose kada je htio, a kada nije - onda nije. Tako su nepoznati podaci koliko je zarađivao kao direktor Sokola, ali ni kao zamjenik premijera Vlade FBiH i ministar financija.

Zanimljiv podatak današnjim sveučilišnim profesorima koji mjesecima upozoravaju na loše uvjete i male plaće može biti i to da je Čović naveo kako je kao izvanredni profesor još početkom 2000-ih na Strojarskom fakultetu imao plaću 2.500 maraka dok je kasnije izostavio te podatke te naveo samo da je kao predavač na Filozofskom fakultetu 2007. godine imao plaću od 1.200 maraka.

Milorad Dodik

Predsjednik Republike Srpske među navedenom trojkom je, barem zasad, jedini na kojeg su se obrušile američke sankcije. Njegovo bogatstvo nemoguće je izbrojati, kao što nikada nije moguće izbrojati ni točan broj glasova koji dobije od uhljeba i sirotinje koji ga vjerno prati. 

Mediji su navodili kako je razdoblje od 1992. - do 1995. Dodik živio po uzrečici – nekom rat, nekom brat, a mnogi još vjeruju da s pravom nosi nadimak Mile Ronhill, jer je, prema svjedočenju mnogih, bio glavni za šverc cigaretama u ratnim područjima.

No, kako o tome ni do danas nema niti jedne presude niti vjerodostojnog dokaza, Dodik uvjera javnost da je riječ tek o teškim objedima njegovih političkih neistomišljenika. Nema gotovo niti jedne funkcije koju već nije obavljao, a o njegovoj imovini pričaju se bajke.

Ono što službeno ima u svom vlasništvu je obiteljsko imanje u Laktašima, kuća u Beogradu procijenjena na 1,7 milijuna maraka. U svom posjedu u blizini Laktaša ima i 23 hektara zemljišta. 

U imovinskoj kartici je naveo da je kao premijer Republike Srpske najviše zarađivao 7.500 maraka, a za tekući mandat nije naveo koliko zarađuje. Pohvalio se prihodima iz poljoprivrede oko 100 tisuća maraka te 81 tisuća maraka od izdavanja kuće. 

Kredit od 1.700.000 maraka u Pavlović International Bank podignuo je za kupovinu kuće. 

U posljednje vrijeme posebnu medijsku pažnju više plijeni njegov sin Igor koji je povezan s tvrtkom 'Prointer', a koja je se našla na udaru američkih sankcija jer su osumnjičeni zbog koruptivnih i nemoralnih radnji s institucijama Republike Srpske na temelju čega zarađuju milijune na godišnjoj razini.

HDZ u Hercegovini može što hoće

Navedena trojka koja je godinama vedrila i oblačila u Bosni i Hercegovini, a trenutačno isto čine samo bez Izetbegovića koji je poražen na zadnjim općinskim izborima često služi nižerangiranim stranačkim kolegama da se pod njihovim plaštom skrase i osiguraju svoja pokoljenja. Velebnim zdanjima u Hercegovini se može pohvaliti dobar dio HDZ-ovaca koji su više godina lojalni stranci. Kada nisu previše okupirani brigom o Hrvatima, iz hobija vole ugoditi svom komforu i guštu.

Jedan od njih je zasigurno Nevenko Herceg, bivši premijer Hercegovačko-neretvanske županije nedavno je završio svoju kuću u mostarskom naselju Vojno. Od mještana se može čuti kako do tog dijela naselja nikada ne bi asfalt došao da se tu nije nastanio Herceg. Upravo to naselje postaje sve atraktivnije jer je na poluotoku prije Vojna svoju oazu zapikirao i preminuli bivši mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić.

Hercegovina.info donosi neviđene kadrove obiteljske kuće Nevenka Hercega u Vojnu koja zaista ne izgleda jeftino. Mimo kuće višekatnice izgrađena je posebno i konoba ili ljetna kuhinja, ispred kuće su bazen i veliki travnjak, a pored zelene oaze za sve goste nalazi se i poveći parking ispred kuće.

Ovdje valja spomenuti da je inspekcija Hercegu, inače sveučilišnom profesoru turizma i zaštite okoliša, uklonila stepenice koje je počeo graditi u koritu rijeke Neretve. Zaboravio je profesor da se ovaj dio ipak nalazi u zaštitnom obalnom pojasu.

Čuvar 'velikih stepenica'

Mnogi Mostarci pitali su se što niče u naselju Bijeli brijeg tik iznad legendarnih 'velikih stepenica' u blizini stadiona i studentskog doma. Nakon izgradnje ispostavit će se da je riječ o kući Vlade Čuljka, višegodišnjeg HDZ-ovog direktora Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije čiji je status ostao nepromijenjen i nakon velike rotacije nove Vlade koju čine HDZ i Trojka.

Kuća koja je smještena uz hidrometeorološku stanicu na Bijelom brijegu danonoćno je čuvana, ali i pokrivena kamerama.

Gradonačelnik po svojoj mjeri

Prvom čovjeku Čapljine također ne fali kvadrata u životu. Smiljan Vidić, liječnik po zanimaju kao gradonačelnik ima plaću oko tri tisuće maraka zadnjih 18 godina, a u imovinsku marticu upisao je i zaradu od svoje privatne internističke vrijednosti u iznosu od 30 tisuća maraka dok je honorara bilo 90 tisuća maraka. Uz prihode, naveo je i ušteđevinu od 60 tisuća maraka. 

Vidić posjeduje i kuću u Makarskoj od 236 kvadrata čija je vrijednost 700 tisuća maraka, stan od 150 tisuća maraka u Čapljini, dok je na supruzi Sanji poslovni prostor od 250 kvadrata čija je vrijednost procijenjena na 250 tisuća maraka. Supruga ima stan i garažu u Čapljini od 150 tisuća, a prikazao je i umjetnine u vrijednosti od 30 tisuća maraka. 

Sadržaj se učitava...

Profesori koji žive bolje od ostatka profesora

Denis Lasić i Zoran Tomić svjedoci su da prosvjeta nije prosperitetno zanimanje. Obojica su profesorske karijere zamijenili menadžerskim zanimanjima. Istini na volju, Tomić je ostao u visokom akademskom svijetu kao rektor mostarskog Sveučilišta na kojem i dalje predaje. 

Denis Lasić je stranačku karijeru započeo netom nakon završetka fakulteta, a predsjednik Gradskog odbora HDZ u Mostaru bio je, sad već davne, 2005. godine otkad počinje njegov uzlet. 

Prvi posao mu je bio posao profesora matematike u srednjoj ekonomskoj školi gdje je imao plaću 1.200 maraka, a od 2004. do 2011. godine obnašao je funkciju direktora gdje je imao plaću 1.300 maraka. No, na poslovnom planu mu je sve krenulo nabolje kada je 2009. godine postao član NO BOR banke u Sarajevu gdje je mjesečno dobivao 1.700 maraka. A onda je krenulo...

Ubrzo je postao premijer Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, pa je potom izabran za federalnog ministra prometa i komunikacija, a trenutačno vrši funkciju v. d. direktora Autocesta. Također, od 2016. godine predsjednik je HŠK Zrinjski.

U imovinskoj kartici nije naveo koliku plaću ima u Autocestama i Zrinjskom, dok je kao premijer Vlade i ministar imao između 3.500 i 4.000 maraka.

Prema imovinskoj kartici prijavio je 50 hektara zemljišta koje je na ocu Karlu, a na dijelu toga je niknula velebna građevina kakve bi se teško postidjeli vrhunski sportaši ili glumačke zvijezde. Obiteljsko imanje s kućom i bazenom u Pologu kraj Mostara možete pogledati na fotografiji ispod.

Rektorova kuća je na supruzi, a kategorizirana je kao oranica/njiva 7. klase, što pak znači da se radi o negrađevinskom zemljištu, bez mogućnosti gradnje. Kako je rektor na oranici 7 klase dobio dozvolu, i to prije 7-8 godina kada je počeo gradnju nije jasno. No ako uzmemo u obzir da su bivše gradske vlasti stranci bliskim dužnosnicima, bilo HDZ, bilo SDA dopuštale što žele, jasno je i kako je i on ovdje bez straha gradio kuću. 

Politika se često služi kao kratica do uspjeha mladih i nadobudnih koji put do vlastitog uspjeha vide samo u tom smjeru, a nerijetko na tom putu ne gledaju na društvenu štetu koju će napraviti svojim 'prodorima' pa društvo u cjelini izgleda sve neravnopravnije.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.