HERCEGOVAČKI PROIZVOĐAČI MEDA Sumnjamo u kvalitetu meda iz trgovina i pozivamo institucije da ga kontroliraju

Trebinjsko udruženje pčelara “Leotar“ održalo je u petak konferenciju za novinare na kojoj su doveli u sumnju kvalitetu meda koji se može naći na policama supermarketa u Hercegovini. Cijena uvoznog meda neusporedivo je niža od cijena domaćeg meda. Pčelari upozoravaju kupce da paze što kupuju i apeliraju na nadležne institucije da izvrše kontrolu meda kako bi zaštitili kupce, ali i proizvođače meda. 

Domaći med 25 KM, uvozni 13 do 15 KM

„Izražavamo sumnju u kvalitetu takvog meda, s obzirom da znate da se domaći hercegovački med u maloprodaji prodaje već 2-3 godine po cijeni od 25 KM po kilogramu i da jednostavno cijena meda koja se kreće od 13 do 15 KM izražava u najmanju ruku sumnju da se radi o lošem ili patvorenom medu. Nećemo tvrditi da je to tako, možda je on stvarno i dobar, ali ovom prilikom ispred svih pčelara  našeg udruženja i građana koji konzumiraju taj med želim uputiti apel svim organima, kako na lokalnoj, republičkoj i državnoj razini, da učine sve da otklonimo bilo kakvu sumnju o kakvom medu se radi“, rekao je za Hercegovina.info Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara “Leotar“ Trebinje. 

Ognjen Skočajić, direktor Pčelarske zadruge ‘‘Žalfija‘‘ kaže da je cilj pčelara da zaštite svoju proizvodnju, ali i kupce.

„Mi pokušavamo zaštititi i nas kao proizvođače i vas kao kupce, da zaštitimo kvalitetu hercegovačkog meda. Mi bismo možda i mogli da proizvedemo med niže cijene ali bi kvaliteta tog meda sigurno bila niža. S druge strane, apeliramo i na proizvođače kada je u pitanju njihova savjest, znači med je nešto čime se može jako puno manipulirati upravo zbog te cijene, a svi znamo da na tržištu ima i dosta patvorenog meda. Ako vi nama kao kupci poklonite povjerenje, mi ćemo pokušati da budemo savjesni što se tiče proizvodnje, prosto kvalitetu plasiramo na tržište takvu kakvu zaslužuje, da hercegovački med bude ono što stvarno jeste“.

Ilija Šukić, pčelar i član Glavnog odbora Predsjedništva Udruženja pčelara "Leotar" ističe da su predstavnici pčelara dosta informacija dobili od građana, a ponukani iskustvima iz Srbije gdje je, od 25 uzoraka, ispravno bilo svega 22. Šukić kaže da deklaracije meda u marketima nisu kvalitetno urađene i opravdano sumnjaju u kvalitetu tog meda. 

„Iz tih razloga, mi smo otišli u par marketa i konstatirali da oni zaista zavrjeđuju sumnju zato što prvenstveno deklaracije nisu kvalitetno urađene, zamislite na jednom medu kaže da je porijeklo iz zemalja EU i iz zemalja koje nisu članice EU. Bez ikakvog pisanog traga iz koje to zemlje potječe, kada je uvezeno, što je uvezeno, apsolutno ništa nema, samo firma što se bavi s tim i to se jednostavno prodaje u našim marketima“.

 Trebinjski pčelari apeliraju na nadležne organe da izvrše kvalitetnu kontrolu meda kako bi se otklonile sumnje u kvalitetu uvoznog meda ne bježeći od toga da se izvrši i kontrola domaćeg meda jer kako kažu, na tržištu je prisutno dosta lošeg meda koji može biti izuzetno opasan po zdravlje konzumenata.

Kako razlikovati domaći med od lošeg emda iz supermarketa

Za početak, tegla komercijalno obrađenog meda bit će potpuno identična iz godine u godinu i u različitim geografskim područjima. Obično je vrlo bistar izgledom s gotovo nultom mutnošću, tekući ili rjeđi zbog visokog sadržaja vlage; a okus će biti "samo sladak", ali ne i aromatičan.

Takvi medovi obično su mješavina meda iz više cvjetnih izvora.

Većina komercijalnih medova ima postavljenu formulu tako da okus i boja ostaju identični.

Nažalost, istina je i da većina njih sadrži vrlo malo prirodnog meda i maksimalnu količinu sintetičkog meda.

Ako ste pažljivo promatrali voće, znat ćete da isto voće, npr. mango, nikada nije identično po okusu, boji, obliku, teksturi itd. iz godine u godinu.

To je zato što je to prirodna hrana i nešto prirodno nikada ne može biti identično svaki put.

Slično je i s medom. To je čudesna superhrana, nastala ekstremno teškim radom naših dragih radnih pčela i prepuna je "pčelinjih koristi".

Okus, tekstura, boja, viskoznost, mutnoća itd. u medu također variraju iz sezone u sezonu.

Na to utječu brojni faktori poput vremenskih uvjeta, lokacije, zdravlja tla, zdravlja pčela i mnogi drugi.

Stoga, na neki način, nekonzistentnost je znak čistoće, što se tiče prirodne hrane.

U pravom medu primjećuje se određena razina mutnoće zbog njegovog minimalnog sadržaja peludi. Preporučljivo je ne filtrirati sav sadržaj peludi jer on nudi nekoliko zdravstvenih prednosti.

Također, pravi med kristalizira tijekom vremena.

Ako se uopće ne kristalizira, godinama; vjerojatno je sintetički ili postoje samo 2 razloga:

Prirodni sadržaj fruktoze u njemu je veći od prirodnog sadržaja glukoze. To je jedinstveno svojstvo kašmirskog akacijinog meda u Indiji. Ili je obrađen na vrlo visokoj temperaturi kako bi se prekinule prirodne šećerne veze i spriječila kristalizacija. Ovaj proces uništava sve dobrobiti meda jer enzimi, aminokiseline, flavonoidi i hranjive tvari ne preživljavaju na tako visokoj temperaturi. Jedva preživljavaju do 45 stupnjeva Celzija. I stoga, potrošač konzumira samo šećere. Evo nekoliko faktora koji bi vam mogli pomoći u procjeni autentičnosti meda, sljedeći put kada budete u supermarketu:

Je li izvor meda naveden na etiketi? Koje certifikate ima tvrtka? (provjerite na web stranici). Postoji li mehanizam za praćenje porijekla? Da li na tegli samo piše med, ili postoji detaljniji opis? Je li to proizvod od farme do stola? Da li su detalji o proizvođaču isti kao i o pakiraču? Ako nisu, to pokazuje znakove vrlo malo kontrole kvalitete.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.