FOTO  HERCEGOVAČKI MED Zbog nestašice cijena meda skočila na 20 maraka, i ova godina pčelarima loše krenula

Iako je proljeće razdoblje kada bi trebalo biti dosta meda, ove godine to nije slučaj. Hladno i kišovito vrijeme nimalo ne ide na ruku ni pčelama, ni pčelarima. Sve nade se polažu u svibanjsku ispašu, a i to je pod znakom pitanja, kako i hoće li će se dobro iskoristiti.

Ni prošla godina nije bila ništa bolja. Nestašica meda sama po sebi u kombinaciji sa povećanom potražnjom zbog virusa Covid-19, dovela je do toga da se u ovom trenutku jako teško može naći “kilogram meda“.

Bilećki pčelar Željko Bajović kaže da se nada da će se ova godina popravitii, da će biti bolja od prošle, koja je nezapamćeno loša.

„Tek je početak. Do sada je bila loša godina. Stalno su padale kiše, tek posljednja dva dana je lijepo vrijeme. I opet najavljuju kišu. Nadam se da će biti bolja nego prošla. Prošle godine nisam imao nimalo meda. Sav prihod koji sam uspio zaraditi bio je od matične mliječi“, kaže Željko Bajović za Hercegovina.info.

Potražnja za hercegovačkim medom je opravdana. Med kao i svaka druga roba pripada zakonu ponude i potražnje, pa kako je potražnja bila na svom vrhuncu, tako je cijena rasla. Ali pitanje je, je li cijena od 20 KM realna?

Cijena meda kod Bajovića, je prije tri godine iznosila 18 KM po kilogramu, a sada je zaokružena na 20 KM. Razlog tome je kako Bajović kaže ne samo zbog svih bogatstava koji se mogu naći u medu napravljenom na ovim prostorima, već i zbog velike potražnje koju ni pčelari ne mogu postići zbog loše sezone.

„Hercegovački med spada među najljekovitije medove na svijetu. Ovdje postoji preko 250 vrsta ljekovitog bilja. Počevši od zanovijeti, kadulje, vrijeska itd. Mislim da ljudi nisu 100% svjesni koliko je med zdrav.“

Kažu da se pčelarenjem ljudi bave iz ljubavi, teško se može raditi “na silu“, ali isto tako i poticaj od strane države bi im dobro došao. Posebno u razdobljima kada i pčele zakažu i kada je zarada svedena na minimum.

„Pčelarima se najmanje pomaže. U Vladine programe za podršku su uključeni i voćari i stočari i ostali poljoprivrednici, a pčelari kao da su posljednja rupa na svirali. Svima bi nam dobrodošla podrška. Oduvijek smo na posljednjem mjestu i zaista se nadam da će se to promijeniti“, ističe Bajović.

Trebinjsko udruženje pčelara “Leotar“ je među najvećim Udruženjima u Bosni i Hercegovini. Okupljaju preko 250 članova, a od toga je preko 50 članova koji imaju više od 50 košnica.

Obrad Ninković, predsjednik Udruženja, za Hercegovina.info kaže:“Ova godina je krenula jako loše, pčelinje zajednice se ne razvijaju kako treba i kišoviti travanj je učinio svoje. Ali to ne znači da je sezona propala. Nadam se da će se pčelinja društva razviti i da će sa malim zaostatkom stići na ispašu u svibnju.“

Ninković se slaže sa svojim bilećkim kolegama kad je prošlogodišnja sezona u pitanju. Kaže da su određene količine meda mogli izvući samo pčelari koji su košnice odnijeli na veće nadmorske visine iznad Gacka, Nevesinja i u Kalinovik. Oni pčelari koji su ostavili svoja društva na teritoriji Trebinja, morali su ih cijelu godinu prihranjivati i održavati u životu.

Pored ružnog vremena, pčelari i pčele se bore sa još jednom pošasti, a to je varoa, grinja koja napada medonosne pčele.

„Vrlo je teško dokazati da se pojavila neka druga bolest, ali mislim da je u Hercegovini najčešća varoa. Pčelar koji nije na vrijeme istretirao svoje društvo protiv varoe, može očekivati velike gubitke, već i u jesen, u tijeku zime pogotovo jer sa varoom dolaze i virusi, to nam je sigurno potvrđeno. Ostale bolesti su manje važne i nisu tako kobne po pčele kao varoa“, završava naš sugovornik.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.