FOTO  Hercegovačka termos košnica izum u svijetu pčelarstva

Znanstvenik Albert Einstein je svojevremeno izjavio da ako nestanu pčele s planete Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života. Bez pčela nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, hrane pa ni ljudi. Zato se ne čudi što su Trebinjci i Hercegovci posvetili mnogo svoga truda i vremena u održavanju pčela i stvaranju, kako ga zovu, eliksira zdravlja i ljepote, tj.meda.

Da bi spojio lijepo s korisnim, Dragan Spaić iz Trebinja, inače doktor medicine i liječnik u Foči, došao je na ideju da napravi košnice koje bi njegovom ocu omogućile da se nastavi baviti pčelarstvom. Obradu Spaiću, nakon operacije, trebalo je rješenje za lakše košnice i tu na snagu stupa Dragan sa sestrom i djevojkom i svojim inovatorskim idejama.

„Ideja je nastala sasvim slučajno. U želji da ocu olakšamo pčelarenje, sestra, moja djevojka i ja smo nekada u slobodno vrijeme, dok sam ja još studirao, razmišljali kako da napravimo neke košnice koje će biti lakše, a zadržat će sve pozitivne osobine drvenih košnica. Pčela će imati prirodno mjesto za stanovanje, a to je drvo, a da budu lakše. I tako smo došli na ideju da pravimo termos-košnice, naravno uz pomoć i suradnju mog oca Obrada.“- uvodi se nas ovaj mladi svestrani čovjek u svoju ideju.

Termos-košnica se sastoji od tri dijela. S unutrašnje strane je drvo, koje zadržava prirodno stanište pčela, zatim u sredini stiropor i s vanjske strane dvoslojna PVC ploča. Ovakve košnice imaju mnogo više prednosti u odnosu na obične, drvene. Mnogo su lakše i jeftinije. Zbog dobrih izolacijskih karakteristika stiropora, pčele mnogo manje energije troše na grijanje i hlađenje košnica, a više na skupljanje nektara.

„Nema velikih oscilacija temperature u pojedinim dijelovima košnice, pa u sezoni matica zaliježe sve okvire u nastavku ne izbjegavajući krajnje. Pčele nisu u dodiru sa stiroporom, ni s vanjske, ni s unutrašnje strane.“- objašnjava Spaić princip rada svojih košnica.

Njegova ideja je odjeknula dalje od Trebinja, pa je dobivao narudžbe iz gradova unutar Bosne i Hercegovine i regije.

„Mi smo tijekom 2019.godine odradili nultu seriju termos-košnica od nekih stotinjak komada za zainteresirane pčelare. Najviše ih je bilo s područja Sarajeva, Mrkonjić Grada, Bosanske Krupe, Herceg Novog i naravno iz Trebinja i odradili smo tu nultu seriju. Međutim, za neku serijsku proizvodnju, potrebna nam je prvo naša radionica, zatim stupanj automatizacije i sredstava koja treba uložiti.“ - razrađuje Dragan svoj plan za Hercegovina.info, nadajući se da će grad prepoznati prednosti ovih košnica i očekujući njegovu podršku.

Da termos-košnice nisu ostale u okvirima Balkana i da su otišle mnogo dalje u svijet, svjedoče i brojna priznanja koja je Dragan dobio za svoj rad.

„Naša termos-košnica je prvi put predstavljena na sajmu inovatora u kineskom gradu Fosanu, gdje je osvojila brončanu medalju, a ja sam dobio specijalnu diplomu Udruženja “Građansko inoviranje“ iz Singapura. Na sajmu inovatora u Skoplju,  termos-košnica je osvojila zlatnu medalju. Poslije Skoplja, predstavljena je na sajmu inovatora u Istanbulu, gdje je ponovo osvojila brončanu medalju, a zatim ponovo u Zagrebu je osvojila još jednu zlatnu“, spominje naš sugovornik.

Za kraj, Draganov otac, Obrad kao veliki ljubitelj pčelarstva iz prve ruke objašnjava kako su termos-košnice utjecale na pčele i proizvodnju meda.

„Većina pčelara, koji su dobili ili kupili termos-košnicu su prezadovoljni. Ima više razloga. Prvo je što su pčelama osigurani bolji uvjeti života. Drugo, pčelaru je olakšano pčelarenje, jer su termos-košnice 50 posto i više lakše od drvenih košnica, i treće, izbjegnuto je održavanje ovih košnica. Nema onog farbanja štetnim bojama. Mi smo prvu termos-košnicu postavili 2016.godine i danas je u našem pčelinjaku, bez ikakvog održavanja.“

Kažu da se pčelarstvom samo mogu baviti ljudi koji će to strastveno voljeti, pa zato treba razumjeti sve koji ulažu trud i energiju u tako lijep i koristan hobi-pčele.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.