HDZ i SDA legalizirali zgradu turskih investitora u koritu rijeke Neretve

Zgrada na Carini

Gradsko vijeće Grada Mostara danas je na sjednici usvojilo regulacijski plan za rekonstrukciju centralne zone u III. fazi, a najsporniji dio novog regulacijskog plana je i legalizacija zgrade 'Caesars Residence' u mostarskom naselju Carina turskih investitora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema riječima Radmile Komadine, glavne savjetnice gradonačelnika Mostara, prostorni plan regulira prostor koji je namijenjen za individualnu stambenu izgradnju. Obuhvat je preko 11 hektara i omeđen je Ulicom maršala Tita, Brkića ulicom, X. hercegovačkom brigadom te rijekom Neretvom.

"Kada je riječ o obuhvatu za Carinu, moram prvo naglasiti kojim redom rješavanja smo išli. Ono što smo htjeli regulirati na predstojeći plan iz 1996. godine koji je otprilike isto tretirao ovaj prostor sa zonom 'Mahala', mi smo jedino detaljnije htjeli tretirati fasadna platna dvije najbitnije ulice u ovom obuhvatu, odnosno ulicu Mladena Balorde i Ulicu maršala Tita. Prema zahtjevima investitora i prema našim zahtjevima smo tretirali fasadna platna tih ulica. Katnost svih stambenih objekata je P+2 uz zatečeno stanje svih objekata koji su ranije dobili dozvole, bilo građevinske bilo uporabne i tu se zadržava katnost kakva jest. Gdje su izmjene u odnosu na nacrt? Liniju vodnog dobra koju smo dobili u međuvremenu poklapa se s koritom rijeke Neretve, tako da u odnosu na nacrt ovih par objekata koji su išli u demoliciju, ne moraju se demolirati. Htjeli smo napraviti ipak i zeleni pojas od 15 metara od rijeke Neretve kako sutra netko slučajno ne bi počeo graditi individualne ili bilo kakve druge objekte", dio je izlaganja Mirze Šahovića, direktora Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara, a cijeli ekspoze možete pogledati OVDJE s početkom -2:00:00.

Centralna zona

Zgrada na Carini

Sporna zgrada 'Cesar'

Oporbena neovisna vijećnica Boška Ćavar pitala je Šahovića o zgradi turskih investitora u koritu rijeke Neretve na koji način su mogli dobiti potrebne dozvole. Ćavar je također tražila da joj se dostavi sva dokumentacija za zgradu o kojoj smo prvi pisali, a riječ je o zgradi koja je izgrađena suprotno tadašnjem regulacijskom planu.

Nakon Boške Ćavar nije bilo više zainteresiranih diskutanata.

Za ovu točku dnevnog reda, odnosno usvajanje navedenog prostornog plana glasovalo uglavnom 25 HDZ-ovih i SDA-ovih vijećnika, protiv je bila Boška Ćavar, a suzdržani su bili HRS, SDP i PMP.

Što je Gradsko vijeće ovim glasanjem zapravo legaliziralo?

U jeku pandemije koronavirusa u mostarskom naselju Carina dovršavao se stambeni objekt koji u neposrednoj blizini obale Neretve. 'Cesars Residence' tako je zamijenio ono što se uvijek u tom dijelu grada nazivalo mahalom, odnosno dijelom na kojem su predviđene male obiteljske kuće.

Stanari i okolni susjedi uzaludno su pisali peticije prije sedam godina jer od nadležnog Odjela za urbanizam i građenje nikada nisu dobili nikakav odgovor.

Tada se na Carini događalo što i na više lokacija u Mostaru. Investitor je, očito u dogovoru s gradskim ocima, na svoju ruku počeo izgradnju gdje je htio, a stanare okolnih kuća i objekata nitko nije nikada kontaktirao. Turski investitor koji je počeo graditi, gradio i na kraju dovršio objekt imao je potrebne dozvole, no stanari su tvrdili da su to nezakonite dozvole jer su izdavane mimo regulacijskog plana.

HDZ i SDA su danas u gradskom vijeću elegantno s 25 ruku izglasali nešto što će u budućnosti potencijalno utjecati na samu obalu rijeke Neretve budući da se nalazi u zelenom pojasu.

Osim administrativno-birokratskih nezakonitosti, stanari s Carine negodovali su i zbog toga jer im se 'preko noći' narušio životni prostor jer su iz dnevnog boravka mogli gledati u Neretvu, a danas jedino što vide je impozantan objekt.

Zgrada na Carini

Dok tužiteljstvo istražuje, vijećnici legaliziraju

Kako je investitor dobio dozvole za građenje stambeno poslovnog objekta u zoni individualnog stanovonja u zaštitnom obalnom pojasu pitanje je na koje mostarski urbanisti lokalnom stanovništvu nikada nisu odgovorili.

Tužiteljstvo HNŽ više od godinu i pol provjerava navode prijave.

"U osmom mjesecu 2023. godine zaprimili smo nalaz i mišljenje vještaka arhitektonske struke koji se odnosi na ove objekte, da bi se zbog potrebe dopune vještačenja i provjere njegovog nalaza u smislu usklađenosti sa odlukama o donošenju i provođenju prostornog plana općine Mostar od 1990. godine pa na dalje, vještaku arhitektonske struke dana je naredba za dopunu vještačenja, dana 26.02.2024. godine, te se dopuna nalaza vještaka očekuje u narednom periodu, stoji u odgovoru iz Županijskog tužiteljstva.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.