HBŽ tuži HEP zbog duga od tri milijuna KM, naknada nije plaćena već dvije godine

... vodama Hercegbosanske županije, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije, Županijsko javno pravobraniteljstvo pokrenulo je sudski spor protiv Gospodarskog društva HEP - proizvodnja Zagreb, Sektor hidroelektrane i Crpne stanice "Buško blato" d.o.o. Livno, piše Večernji list BiH.

Što kaže Zakon?

U odredbama članka 74. Zakona o vodama Hercegbosanske županije (Narodne novine Hercegbosanske županije, broj 8/15) utvrđena je obveza plaćanja županijske naknade od posebnog značaja za županiju, koju su dužni plaćati korisnici općih dobara bez obzira imaju li sjedište na području županije, Federacije BiH, Bosne i Hercegovine ili drugih država.

- Ova naknada se, između ostalog, utvrđuje za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene u visini od 0,01 KM/kWh proizvedene električne energije. Na temelju mjesečnih izvješća o količinama iskorištene vode za proizvodnju električne energije, ukupan dug HEP - proizvodnje d.o.o. Zagreb Hercegbosanskoj županiji, sukladno ovoj županijskoj naknadi, za 2016. godinu iznosi 1,454.996 KM i za 2017. godinu 1,575.955,40 KM. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije pokrenulo je i upravni spor protiv okolišne dozvole koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo Crpnoj stanici za hidroenergetske objekte gornjeg horizonta HE Orlovac i hidroakumulaciju Buško jezero s pripadajućim objektima zbog uočenih mnogobrojnih nedostataka - navodi se u obavijesti koja je jučer upućena iz Hercegbosanske županije.

Više razine vlasti

Inače, već godinama vodi se polemika oko naknada koje Hrvatska treba platiti zbog korištenja vode iz Buškog jezera u proizvodnji električne energije.

Bošnjački političari su u nekoliko navrata izjavljivali kako je Hrvatska dužna BiH po ovoj osnovi milijarde maraka, tako da iznos koji pokušava naplatiti Hercegbosanska županija čini se kao izuzetno mali u odnosu na zahtjeve s viših razina vlasti.

S druge strane, prihod od tri milijuna maraka bio bi i više nego značajan jer se radi o županiji koja ima velike prirodne potencijale i proračune koji nisu dovoljni za njihovo iskorištavanje.