GRAĐANI ODLUČNI 'Izbrišite mini hidrocentrale iz Prostornog plana Grada Mostara'

Izdavanje dozvola za male hidroelektrane na Bunskim kanalima, južno od Mostara, prate brojne kontroverze. Investitor je obnovio zahtjeve za izdavanja dozvola nakon što mu je poništena okolinska dozvola. Mještani i aktivisti traže brisanje mini hidroelektrana iz postojećeg Prostornog plana Grada Mostara prije usvajanja novog. Naglašavaju da bi investitor sve do usvajanja novog plana imao zakonsku mogućnost da dobije potrebne dozvole.

Bunski kanali svojevstan su prirodni fenomen i spomenik prirode. Godinama unazad traje borba ekoloških aktivista da se na njima zabrani izgradnja malih hidroelektrana. Borba eko aktivista s investitorom traje već osam godina. Da će usvojeni Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji se odnosi na potpunu zabranu gradnje malih hidroelektrana, nešto promijeniti - aktivisti nisu uvjereni.

"To konkretno, što se tiče nas na Buni i dvije ove mini hidroelektrane, praktički ne znači još ništa. Svima njima koji imaju koncesiju data je mogućnost tri godine da su u proceduri i da mogu izganjati sve te papire, da bi to završili i krenuli s gradnjom", smatra predsjednik Udruge "Majski cvijet" Oliver Arapović za BHRT.

Arapović ističe da se čeka na odluku Agencije za vodno područje Jadranskog sliva od koje je investitor zatražio produžetak vodne suglasnosti za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima. Održana je javna rasprava bez prisustva javnosti u prostorijama Agencije. Još nije provedena ni odluka Gradskog vijeća Mostara o izmjeni Prostornog plana Mostara kojom se zabranjuje izgradnja mini hidroelektrana na Bunskim kanalima.

"Mi smo se dogovorili da vidimo što bi eventualno u budućnosti moglo još dodatno biti, pa da stavimo na jednu sjednicu, da donesemo jedan paket. OK, većina je bila za, pa sam se i ja složio tako da je očekivati na sljedećoj sjednici da će se naći taj predmet i konačno to da skinemo s dnevnog reda", kaže gradonačelnik Mostara Mario Kordić. 

"Da se ta odluka Gradskog vijeća jednostavno stavi na dnevni red, da se riješi, da se brišu iz Prostornog plana dvije mini hidroelektrane, kako bi ova agonija Bunjana i ljudi koji gravitiraju s ovih lokaliteta prestala", navodi Arapović.

Borba eko aktivista iz "Majskog cvijeta" samo je jedna u nizu onih koje se vode za rijeke širom Bosne i Hercegovine, gdje je do sada izgrađeno 119 mini hidroelektrana. Većina njih je izgrađena od poticaja koje dajemo mi – građani Bosne i Hercegovine, ističe Lejla Kusturica, direktorica Fondacije ''Atelje za društvene promjene''.

"To znači da se, doslovno, uzima novac od nas običnih ljudi kroz račun za električnu energiju, ima tamo, piše ona naknada za obnovljive izvore i onda otprilike 80 posto svog tog iznosa koji se skupi na godišnjoj razini se daje preko 100 pravnih lica, znači tih tvrtki koje su vlasnici malih hidroelektrana. To su mahom investitori, već bogati ljudi, često političari", kaže Kusturica. 

Kusturica napominje i da je cijena po kojoj se od investitora mini hidroelektrana otkupljuje električna energija duplo veća od tržišne, jer je subvencionirana, tako da su mini hidroelektrane trenutno najunosniji biznis u Bosni i Hercegovini. Za Bunske kanale još nije kasno, a Agencija za vodno područje Jadranskog sliva ima 60 dana od dana javne rasprave da donese konačnu odluku.