GRABOVIČKO JEZERO POD SMEĆEM Može li otpad zatrpati Hercegovinu?

Može li otpad zatrpati Hercegovinu? Deponiji su kapaciteti popunjeni, a većina tih općinskih postoji bez ikakvih uređenja i dozvola. Jedna od takvih deponija urušila se u Jablanici, zatrpala rijeku Doljanku koja je smeće nosila dalje. Bez obzira na to, deponija je nastavila s radom, iako šteta nije sanirana, a odroni još uvijek prijete. A koliko je još takvih?

Slike Grabovičkog jezera prekrivene smećem obišle su svijet. Čini se da je većina tog smeća zapravo stigla Doljankom jer se s općinske divlje deponije smeće klizištem sručilo u rijeku.

"Mislim da je trećina ove deponije otišla rijekom ka Grabovičkom jezeru", kazao je za N1 ekološki aktivist Adnan Đelmo.

Đelmo ovo smatra velikom ekološkom katastrofom, naglašavajući kako svaka kiša godinama donosi ostatke smeća i tragove s deponije do Doljanke.

"Ovdje ne postoji nikakvo sortiranje smeća, samo se povremeno zapali, što je odraz naše nekulture. Na putu ka deponiji vidjet ćete otpad posvuda – od životinjskih ostataka do raznih drugih stvari."

Na pitanje koje dozvole posjeduje deponija u Jablanici, iz jablaničkog komunalnog poduzeća kratko su nam odgovorili da je, kao većina općinskih deponija, i ova neuređena, svrstana u kategoriju divljih deponija. Rekli su i da postoji Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za područje općine Jablanica.

Zbog odrona dijela deponije jablanički otpad je mjesec dana odlagan u Konjicu. Promet je ponovno uspostavljen, i sada, iako je već došlo do odrona, jablanička deponija prima novi otpad, kao i mulj prikupljen nakon poplava u Donjoj Jablanici. Plastiku je tih dana prikupljalo komunalno poduzeće Mostar, gdje postoji mogućnost reciklaže. Dio otpada iz Grabovičkog jezera također je prevezen na deponiju Uborak.

"Osim stotinu tona miješanog komunalnog otpada koji svakodnevno stiže na deponiju Uborak iz Mostara, ovdje se sada nalazi i dio otpada prikupljenog s brane na Grabovičkom jezeru. Tu je drveće, ali i crne vreće s plastičnim bocama koje su ručno prikupljene."

Mostarci se već deset godina suočavaju s problemima zbog Uborka. Studije su pokazale štetnost po biljke, životinje i ljude. Godinama je tamo odlagan životinjski i medicinski otpad, a aktivisti smatraju da se u nekoj mjeri ta praksa nastavila. Sada se planira proširenje, no bez dozvole. Federalna inspekcija provela je analize, a aktivisti vide pomak jer je utvrđen negativan utjecaj i preporučeno zatvaranje. Najavljuju nove tužbe, upozoravajući da zagađene podzemne vode utječu sve do Jadranskog mora.

"Imamo problem s muhama u lokalnim naseljima, milijarde muha ponekad preplave područje. Psi lutalice šire bolesti u dvorištima, a tu su i nesnosni mirisi. Ne možemo ni u svojim vrtovima uzgajati ništa", kaže Omer Hujdur iz inicijative "Jer nas se tiče".

Mirhad Grebović, direktor Uborka, tvrdi da se od 2019. ovdje odlaže isključivo miješani komunalni otpad, uz sve potrebne dozvole za trenutačne aktivnosti. No stanovnici su uznemireni – drveće je puno plastičnih vrećica, ptice i muhe su posvuda.

Kuće u blizini deponije Uborak okružene su galebovima, pticama grabljivicama, muhama, nesnosnim smradom i vrećicama koje vjetar donosi s deponije. Javno poduzeće Deponija potvrđuje da je godišnje oko 30 tisuća tona otpada ovdje odloženo, a reciklira se samo oko 13%.

Plan zatvaranja deponije postoji već dugo, no postupak se čini kompliciranim.

"U studiji nije specificirano što dalje činiti s otpadom, već je fokusirana samo na lokaciju", ističe Đani Rahimić, v.d. direktor Komunalnog poduzeća Mostar.

Sljedeći tjedan će se, u suradnji s vlastima Grada Mostara, održati okrugli stol sa stručnjacima iz Austrije koji su radili na izgradnji spalionica. Pored gradskih vlasti sudjelovat će i federalni i županijski ministri okoliša te načelnici okolnih općina. Rahimić dodaje kako je izgradnja spalionice, ako do nje dođe, kompliciran proces i sigurno bi primala otpad s područja cijele regije.

"Radi se na informiranju i razgovoru o mogućnostima zbrinjavanja otpada na moderne načine, uključujući izgradnju spalionica", kazao je.

Neophodno je, ali zahtijeva zakonske reforme i spremnost. Do tada, Hercegovina bi mogla biti zatrpana i kontaminirana smećem. Zagađenje okoliša, te dovoženje i vraćanje starog otpada na oštećenu jablaničku divlju deponiju, ne zabrinjavaju nadležne. Iako najave rješenja postoje već godinama, za konkretne poteze potrebno je puno više. Od pojedinačnog razvrstavanja otpada pri odlaganju do djelovanja svih razina vlasti, koji, osim čuvanja trenutnih pozicija, konačno moraju razmišljati i o tome kakvu ćemo zemlju ostaviti budućim generacijama.