GOMILAMO GUBITKE 'Politika ovo ignorira, pa i sjednicu u vezi katastrofe u Hercegovini zakazali su tek za 26. studeni'

Uništena pruga u Donjoj Jablanici
Armin Durgut/PIXSELL

''Politika ovo ignorira'', objasnio je Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu FBiH komentirajući za Hercegovina.info gubitke koje bh. gospodarstvo trpi zbog odgađanja sanacije pruge u Donjoj Jablanici, koja je uništena nakon tragičnih poplava koje su pogodile ovo područje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čavalić naglašava da zbog prekida željezničkog prometa u ovom dijelu Hercegovine, svakodnevno u zemlji rastu direktni i indirektni troškovi, kao i oportunitetni trošak, odnosno trošak propuštenih sadašnjih i budućih prilika.

Bitan je svaki sat i dan

''Nije svejedno hoće li se željeznica sanirati danas, sutra ili pak u siječnju, na proljeće naredne godine i slično. Svaki dan znači manji potencijal domaće ekonomije, a to se prevodi dalje u manji broj radnih mjesta, stagnaciju plaće, pad životnog standarda i slično. Ključni faktor je vrijeme. Razumijevajući koliko su bitni svaki sat i dan, nejasno je zašto nemamo krizni stožer i svakodnevna zasjedanja, koja bi vodila prema pronalaženju rješenja'', napominje.

Ozbiljnost pristupa Federalnog parlamenta prema događajima koji su početkom listopada pogodili ovo područje, prema Čavaliću, pokazuje činjenica da je sjednica o katastrofi u Hercegovini zakazana tek za 26. studeni – gotovo dva mjeseca nakon događaja.

Dodaje kako je očito da u ovoj situaciji nedostaje politička i bilo kakva druga odgovornost, od državne preko federalne i županijske razine pa sve do uprave JP Željeznice FBiH.

Nakon oštećenja pruge u mjestu Komadinovo vrelo kod Donje Jablanice, Željeznice FBiH svakodnevno gube oko 280.000 KM, dok su indirektne štete za bh. gospodarstvo svakim danom sve veće. Glavni korisnici željezničkog transporta, poput GIKIL-a, Arcelor Mittala, Aluminija Mostar i drugih, već više od mjesec dana nemaju pristup uslugama koje su koristili preko Luke Ploče, gdje je samo u prvom tjednu obustave ostalo nakupljeno više od 400.000 tona robe čekajući na transport.

Alternativa koja čeka

Čavalić je komentirao i medijske napise o privremenom angažiranju Luke Brčko. Smatra da se mogu napraviti određena izuzeća i preusmjeriti teret na ovu luku, no, prema njegovim riječima, i to donosi dodatne troškove.

"Luka Ploče ključna je za gospodarstvo cijele Bosne i Hercegovine. U kratkom roku mogu se napraviti neka izuzeća i prebaciti teret na Luku Brčko. No, pitanje je u kojem obimu i hoće li to riješiti probleme gospodarstva širom Bosne i Hercegovine. Riječ je o aktivnoj luci čiji puni potencijal još uvijek nije iskorišten. Međutim, stvaranje alternative u kratkom roku također predstavlja dodatni trošak," istaknuo je.

Utjecaj na ekonomiju, BDP-a, ali i proračunsku stabilnost

Iako još uvijek nemamo potpune podatke o novonastalim štetama uzrokovanim obustavom željezničkog prometa, Čavalić smatra da će to svakako smanjiti potencijal bosanskohercegovačke ekonomije, a taj će se utjecaj odraziti na BDP za 2024., ali i 2025. godinu.

"Posebno su pogođene velike industrijske, obično izvozno orijentirane kompanije, poput onih u Tuzlanskom kantonu. Nekima prijeti i prekid proizvodnje, što bi bilo katastrofalno za cijelu ekonomiju," upozorava.

Čavalić ističe da ove godine svjedočimo i određenim fiskalnim pritiscima, te navodi da kantonalni i entitetski proračuni planiraju znatnija zaduženja. Očekuje se, također, trend pada ili stagnacije industrijske proizvodnje, dijelom zbog stanja u Njemačkoj, koja je jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine.

"Prirodna katastrofa u Hercegovini, izostanak rješenja za sanaciju putne infrastrukture, protok vremena, usporavanje njemačke ekonomije, novi geopolitički momenti i slični faktori – sve to direktno ili indirektno utječe na potencijal naše ekonomije, rast BDP-a te na proračunsku stabilnost i mogućnost različitih razina vlasti da ispune preuzete obveze," zaključio je Čavalić.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.