GLAVNA TEMA NERADNA NEDJELJA Prvi sastanak Vijeća za razvoj trgovine održava se u Mostaru

U Mostaru se danas održava prvi sastanak Vijeća za razvoj trgovine Federacije BiH, savjetodavnog tijela formiranog pri Federalnom ministarstvu trgovine. Sastanak se održava u zgradi Vlade FBiH, a fokus razgovora bio je na efektima uvođenja neradne nedjelje, ali i na početku izrade strategije razvoja trgovine.

Vijeće okuplja predstavnike gospodarskih i obrtničkih komora, sindikata, udruženja poslodavaca, sveučilišne zajednice i udruga za zaštitu potrošača, a prema riječima ministra trgovine Amira Hasičevića, glavni cilj je „inkluzivno donošenje odluka koje pogađaju sve aktere u sektoru“.

Neradna nedjelja kao socioekonomska mjera

Ministar Hasičević potvrdio je da je ministarstvo zaprimilo službene podatke Porezne uprave FBiH o prometu u trgovini u razdoblju od 17. studenog 2023. do 17. veljače 2024. godine – prvom tromjesečju otkako je na snazi zabrana rada trgovina nedjeljom.

„Nije došlo do pada prometa, naprotiv, zabilježen je rast, i to u sektoru maloprodaje za više od 60 milijuna maraka u odnosu na isti period prošle godine“, rekao je Hasičević, dodajući kako je riječ o nominalnim podacima, dok se korekcije na realne vrijednosti još rade s obzirom na inflaciju.

Upozorio je i na važnost razlikovanja ukupnog prometa u sektoru trgovine od specifičnih podsektora: „Mnoge veleprodaje su registrirane tako da im se promet vodi kroz prerađivačku industriju, stoga smo analizirali samo šifru djelatnosti 47 – maloprodaju, koja je najizravnije pogođena mjerom neradne nedjelje.“

Hasičević je istaknuo da ova mjera nije samo ekonomska, već i socioekonomska: „Ekonomski nije ostavila negativne posljedice, a sociološki sigurno jest imala pozitivne. Ova mjera je uvedena iz osjećaja za pravdu i dostojanstvo radnika. Brojevi mogu mjeriti pazar, ali ne mogu mjeriti ljudsku potrebu za danom odmora.“

Lokalne zajednice traže izuzeće

Ministarstvo je zaprimilo i četiri zahtjeva lokalnih zajednica za djelomično ili potpuno izuzeće od zabrane rada nedjeljom. „Jedni su tražili izuzeće sezonskog karaktera, drugi kompletno. Dva zahtjeva smo odbili, ne zbog toga što smo protiv, nego zato što nije dostavljena potpuna dokumentacija. Pomažemo im da to zajedno kompletiramo“, rekao je ministar.

Napomenuo je da izuzeće mogu tražiti samo oni koji ispunjavaju jasne kriterije definirane uredbom.

Na sastanku su govorili i predstavnici velikih trgovinskih lanaca i potrošača. Ramiz Mušić iz kompanije Bingo potvrdio je da su efekti mjere različiti ovisno o regiji: „Na pograničnim područjima bilježe se pritisci zbog odlijeva dijela prometa, ali generalno govoreći, više je pozitivnih nego negativnih efekata. Ovo Vijeće trebalo bi biti podrška ministarstvu u donošenju ovakvih odluka.“

Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Futura, pozdravio je uključivanje civilnog sektora: „Važno je da konačno i mi imamo svoj glas. Potrošači nisu ravnopravni u procesu pružanja usluga, posebno u odnosu na javna poduzeća. Želimo se boriti za bolju poziciju potrošača u društvu.“

Bago je podsjetio i na visinu potrošačke košarice i potrebu da se određene stavke subvencioniraju na lokalnoj i federalnoj razini, posebice kad je riječ o prehrani, sportu i kulturi.

Mali trgovci traže rješenja

Ministar Hasičević osvrnuo se i na probleme malih trgovaca, koji tvrde da im je nedjelja bila značajan izvor prihoda: „Kažu mi da bi rado dali radnicima slobodnu nedjelju, ali da bez tog prometa teško preživljavaju. Razgovarat ćemo, prilagoditi gdje treba. Nijedan zakon nije sveto slovo.“

S druge strane, ministar ističe i stotine mailova i poruka koje prima od radnika i njihovih obitelji: „Ljudi mi pišu da su nakon deset godina prvi put proveli nedjelju s obitelji ili unucima. Te poruke ne možete ignorirati.“

Prvi sastanak Vijeća za razvoj trgovine u Mostaru pokazuje je važnost dijaloga u donošenju politika koje izravno pogađaju živote ljudi – od trgovaca, poslodavaca i sindikata, do radnika i krajnjih korisnika, odnosno građana.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.