GLAMOČ Za 1.600 KM prodali 16 posto udjela u multimilijunskom energetskom projektu

Ulica Junuza Duruta b.b. Općina Glamoč. Na ovoj adresi, u dvokatnoj zgradi, nalazi se sjedište dva poduzeća koja će realizirati jedan od najvećih energetskih projekata u BiH, vrijedan oko 250 milijuna eura.

Prema posljednjim strateškim dokumentima Federacije BiH, Glamoč spada u red izrazito nerazvijenih općina, s nešto više od 4.000 stanovnika. Različiti vjetrovi, posebno oni politički i povijesni, utjecali su na brojna raseljavanja i pustošenja. Ipak, neki drugi vjetrovi koji dominiraju tom geografskom i administrativnom zajednicom u ovaj kraj donijet će nove energetske projekte, jer je na području spomenute općine planirana gradnja čak četiri vjetroelektrane.

Među njima su elektrane „Dževa“ i „Slovinj“, a koncesiju na ove projekte dobilo je poduzeće „Vjetroelektrane“ d.o.o. Glamoč , poduzeće koje su 2009. zajednički osnovale općina Glamoč i poduzeće “Nova energija”, koje se nalazi u vlasništvu biznismena iz Hrvatske Franje Pašalića.

Osnovni kapital poduzeća prilikom osnivanja je bio 10.000 KM, gdje je 84 posto vlasništva pripadalo Pašaliću, a 16 posto općini Glamoč, međutim, tijekom 2021.godine predstavnici općine Glamoč odlučili su prodati svoj udio.

I ne samo to, nego su pristali na prijedlog koncesionara za naknadu od 0,5 posto, te da zemljište koje se nalazi u vlasništvu Općine besplatno stave na raspolaganje za potrebe ovih vjetroelektrana.

Prijedlog „Nove energije“

Početkom lipnja 2021.godine zamjenik direktora „Nove energije“ Vlado Marić poslao je dopis na adresu načelnika općine Nebojše Radivojše i Općinskog vijeća da se izmjeni Sporazum o zajedničkoj suradnji, kojim se definiiraju vlasnički odnosi u poduzeću „Vjetroelektrane“.

Marić u Dopisu predlaže da se udio u vlasništvu Općine zamijeni s obveznim davanjem naknade općini Glamoč u iznosu od 0,5 % od ukupno ostvarene proizvodnje električne energije koju ostvari poduzeće „Vjetroelektrane“ putem „Dževe“ i „Slovinja“.

Zanimljivo, samo par mjeseci ranije, predstavnici iste tvrtke su poslali pismo općinskim vlastima, gdje su u zamjenu za spomenutih 16 % vlasništva nudili 1% naknade od proizvedene električne energije.

Novonastali prijedlog, vrijednosno duplo lošiji od prvobitnog, u pismu pravdaju uvjetom koji su dobili od strane Elektroprijenosa BiH da sami moraju izgraditi 70 km dalekovoda, što bi im predstavljalo opterećenje za investiciju.

Prema navodima iz „Nove energije“, općina Glamoč bi novom revidiranom ponudom dobivala naknadu od približno 376 tisuća KM na godišnjem nivou, naknadu za pristupne ceste od 40.000 KM godišnje i jednokratnu rentu od 93 tisuće KM.

Kao obrazloženje svog prijedloga navode da moraju osigurati 250 milijuna eura za investiciju, te da su svjesni da općina Glamoč ne može osigurati sredstva koja su srazmjerna ulogu.

Ubrzo nakon dopisa, općinska administracija predvođena načelnikom općine Nebojšom Radivojšom (SNSD) je pripremila novi Ugovor o poslovnoj suradnji, a koji je u studenom 2021. godine izglasala aktualna koalicija (SNSD - HDZ BiH).

U Ugovoru se, između ostalog, navodi da se i općina Glamoč obvezuje da će zemljište koje se nalazi u vlasništvu općine, na kojem je predviđena izgradnja vjetroparkova “Slovinj” i “Dževa”, poduzeću “Nova energija” dati na korištenje bez naknade i to na razdoblje od 30 godina, uz mogućnost produženja u skladu s koncesijskim ugovorom.

Uz to, općina Glamoč se obvezala da će ishodovati utvrđivanje javnog interesa za korištenje prostora i izgradnje vjetroparka.

U Odluci o utvrđivanju javnog interesa koje su donijele vlasti u Glamoču, navodi se i da je poduzeće “Vjetroelektrane” obavijestilo općinsku upravu da je bez obzira na procijenjenu vrijednost zemljišta, ponudilo da eksproprirano zemljište plati 0,5 KM po metru kvadratnom, te da će uplatiti ukupan iznos za eksproprijaciju zemljišta na račun općine po navedenoj cijeni.

Izvori Gerile iz Glamoča kažu da je prije ove odluke jedan broj stanovnika direktno prodavao svoje parcele za potrebe izgradnje vjetroelektrana, u razdoblju od 2009. do 2018. Direktno, do 1 KM po metru kvadratnom.

“Oni su otkupljivali tu zemlju, a onda donijeli odluku o eksproprijaciji, gdje je prvobitno bio prijedlog da cijena bude 0,30 KM po kvadratu. Onda su smatrali da je preniska, pa su podigli na pola marke, po kvadratu za to zemljište. Poduzeće je dužno osigurati novac za eksproprijaciju. Općina je pregovarala s poduzećem Nova energija. Nakon odluke o eksproprijaciji, građani, ai pojedini vijećnici su izvršili pritisak na njih, da je to malo i pristali su na pola marke”, kaže jedan stanovnik Glamoča.

Samo pet dana nakon što je stigao dopis iz Nove energije na adresu općine, načelnik općine Nebojša Radivojša donio je Odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju vjetroparka, te da se može pristupiti eksproprijaciji nekretnina koje se nalaze u vlasništvu privatnih osoba.

U studenom iste godine održana je sjednica Općinskog vijeća koja je prihvatila potpisivanje ovog Ugovora.

Prema izvorima Gerile, sjednici je prisustvovao i sam Franjo Pašalić, koji je na prijedloge pojedinih vijećnika da se poveća naknada za općinu rekao da on na to ne pristaje, te su usvojeni zahtjevi njegovog poduzeća.

U samom poduzeću “Nova energija” u međuvremenu je došlo do promjene u menadžmentu. Doskorašnji direktor Ivan Janković u kratkom telefonskom razgovoru za Gerilu kaže da je prije nekoliko mjeseci dobio otkaz, te da je umjesto njega imenovan izvjesni Pero Perković.

Ipak, kompletan projekt oko vjetroelektrana vodi zamjenik direktora Vlado Marić, koji ističe odličnu suradnju s općinom.

„Štoviše, općina surađuje u realizaciji tog projekta. Općina je imala 16 posto vlasništva. Nešto se događa i vrši se predogovaranje koliko će tko biti vlasnik. Sporazum koji je napravljen o suradnji u početku općina ne može pratiti s investicijama i onda se opredijelila za način da se od proizvodnje električne energije općini dodijeli 0,5 postotka“, kaže Marić za Gerilu.

Na naša pitanja o naknadama i koncesijama koje poduzeće treba uplatiti, Marić kaže da je to sve definirano s općinom, ali da je svaki ugovor poslovna tajna.

„Koncesija je posebno, a naknada općinama ide kasnije. Mi dogovaramo s općinom da ona ima jedan udio ili u postotcima ili u energiji. Koncesijska naknada ide i općini i kantonu, odnosno županiji. Pravo da vam kažem, ne znam koliki je odnos od te naknade, to jest koliko pripada općini, a koliko pripada županiji“, kaže Marić.

Kabinet ministrice Dijane Puzigaća krije informacije

O koncesijskim naknadama i ugovoru za spomenute vjetroelektrane nisu nam željeli odgovoriti ni iz Ministarstva gospodarstva (privrede) u Kantonu 10 (Hercegbosanska županija).

Bez obzira i na telefonske pozive i mailove, iz kabineta ministrice Dijane Puzigaće odgovor nismo dobili već nekoliko mjeseci.

Štoviše, iz kabineta ministrice nam je telefonski rečeno da je naš upit poslan zamjeniku ministru Mati Šišku, te da se njemu obratimo na njegov osobni gmail, ali i to je bilo bezuspješno.

Ipak, prema dostupnim dokumentima, Vjetroelektrane Glamoč dobile su ugovorom nešto povoljnije uvjete u odnosu na druge koncesionare koji se isto tako bave generiranjem energije iz vjetroelektrana.

S druge strane, tijekom protekle godine potpisan je ugovor za izgradnju još dva vjetroparka Čadilj i Marino Brdo, a koji će biti izgrađeni na prostoru Glamoča i Bosanskog Grahova. Investitor je njemačka kompanija WPD.

Prema ugovoru, koncesionaru je dodijeljena koncesija za izgradnju vjetroparka “Čadilj”, smještenog na području općine Glamoč, ukupne instalirane snage od 138 MW, za koju je određena jednokratna koncesijska naknada u iznosu od 62.236 konvertibilnih maraka (oko 31.000 eura). Godišnja koncesijska naknada obračunavat će se u iznosu od 1,75 posto ukupnog bruto prihoda ostvarenog proizvodnjom električne energije.

Za koncesiju za izgradnju vjetroparka “Marino Brdo”, koji će biti izgrađen u općini Bosansko Grahovo, snage 126 MW, za koju je određena jednokratna koncesijska naknada u iznosu od 56.330 maraka (28.000 eura). Godišnja koncesijska naknada obračunavat će se u iznosu od 1,78 posto od ukupnog bruto prihoda.

Odgovore o vjetroelektranama izbjegava i načelnik općine Nebojša Radivojša. Prvobitno nam se javio na telefon, te je rekao da ga kasnije pozovemo, međutim, više se nije javljao na naše pozive.

S druge strane, predsjednik općinskog Vijeća Marko Damjanović kaže da i prvobitni ugovor sa poduzećem Nova energija iz 2009. godine nije dobro urađen.

„Tadašnji načelnik općine, pokojni Radovan Marković kao nositelj izvršne vlasti je predložio takav ugovor, odnosno sporazum s Novom energijom gdje je vlasnik Pašalić. Dobit općine bi bila 16 posto u toj priči. Ono što je meni i tada bilo sporno, to da skupštinu društva čine tri osobe gdje većinsko odlučivanje imaju iz Nove energije. Međutim, na ulaganje od nekoliko milijuna eura naš ulog bi bio sveden na ispod jedan posto. Uzmite sada kapital od 10.000 KM i kapital od 3-4 milijuna eura pa ćete vidjeti koliki je tu naš udio. U tom ugovoru je bilo da ćemo mi sredstva dobivati od dobiti. Međutim, kako mi da kontroliramo dobit? Nikako!  Moja intencija je bila dok je Radovan Marković bio da taj sporazum nije dobar i da trebamo ići, kao što svi rade u okruženju, da imamo fiksni iznos od proizvedene električne energije, u određenom procentu, da li  0,9, 07 ili 0,5“, kaže Damjanović za Gerilu.

Damjanović: Mogli smo bolje, tražio sam da bude veća nadoknada za Glamoč

Damjanović kaže da se i od ovog, ali i ostalih ovakvih projekata moglo sliti više novca u općinu, ali da nije bilo dogovora.

„Mi smo godinu dana ranije dali također jednoj tvrtki, ne znam ima li sjedište u Banjoj Luci, mislim da se zove Vitorog, jedan takav ugovor. Ja sam upravo dobio odgovor iz Ministarstva gospodarstva na moje pitanje koliko uopće ima koncesija u općini Glamoč. Dobio sam da imaju četiri vjetroparka. Ja nisam ni tada bio za njihov prijedlog. Moja intencija je bila da idemo s jedan posto, kao što je to i u okruženju, međutim ta sjednica je trajala malo duže nego što je to obično. Moj prijedlog nije prošao, općinski načelnik je imao većinu gdje je u ugovoru definirao da to bude 0,5 posto i tako je to prošlo. Kada je došlo sljedeće godine odluka za  Novu energiju, onda nikakvih razloga nije bilo da njima tražimo jedan posto, ako smo dali nekome pod istim uvjetima 0,5 posto. Evo to vam je istinska priča, kako se došlo do 0,5 posto“, dodaje Damjanović.

Napominje da, bez obzira na to što je dio skupštinske većine u općinskom vijeću on ne podržava odluke koje nisu racionalne i ako imaju negativne efekte za lokalnu zajednicu.

„Ovo je relativno nebitno što ja nisam bio za to. Naravno da se moglo više tražiti da je izvršna vlast i da je većina u tom trenutku inzistirala bar na 0,75. Ja sam čak predlagao i tu cifru, ali ne znam iz kojih razloga to nije prošlo, a ja nisam ni glasao tada za tu odluku. Tko je glasao tada, ima u zapisniku. Ja jesam član HDZ i mi sa SNSD-om smo koalicijski partneri i činimo vlast u općinskom vijeću, ali ne znači da se oko svega slažemo, kaže Damjanović.

Projekt izgradnje i dalje u zastoju

Bez obzira na to što je poduzeće Vjetroelektrane formirano još prije 14 godina, na području Glamoča još uvijek nije započeta gradnja spomenutih vjetroelektrana.

Federalnom ministarstvu okoliša i turizma je još 2016. godine poslan Zahtjev za izdavanje “okolišne dozvole”, za projekt izgradnje vjetroparka Slovinj koja se sastoji od 49 vjetroagregata ukupnog instaliranog kapaciteta 130 MW, a spomenuta dozvola je izdana tek u 2020 godini.

Vlada FBiH je 02. lipnja 2022. usvojila informaciju o aktivnostima u postupku izdavanja Energetske dozvole i dala prethodnu suglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku njenog izdavanja.

Za vjetroelektranu Dževa to isto urađeno je tek u listopadu prošle godine.

Zamjenik direktora Vjetroelektrana“ Vlado Marić kaže da se još čekaju svi neophodni dokumenti za početak realizacije projekta.

„Nije do nas nego je do parlamenta kojeg čekamo već godinu i pol dana. Predali smo zahtjev za energetsku dozvolu. Dobili smo za Dževu neki dan, a greškom su nam na sjednici parlamentu ispustili za Slovinj. Predali smo 2021. i još čekamo. Mogli smo početi prije 15 mjeseci da je Parlament Federacije radio“, izjavio je Marić.

U međuvremenu, dvije tvrtke koje su uključene u izgradnju vjetroparkova „Vjetroelektrane“ doo i „Nova Energija“, nalaze se u velikim financijskim gubitcima. Iako obje tvrtke imaju po samo jednog zaposlenog, nalaze se u gubitcima koji se mjere već stotinama tisuća maraka.