Gdje nestaju i tko krade djecu iz BiH?

Međutim, ovaj podatak nitko neće službeno potvrditi. Većina prijava nestanaka odnosi se na tinejdžere koji iz različitih razloga napuštaju roditeljski dom te se uglavnom ponovo vraćaju.

Koliko je ukupno nestalih u poslijeratnom razdoblju u BiH, niko u ovom trenutku ne može reći. Prema saznanjima "Avaza", Federalna uprava policije koristi se jedinstvenom elektronskom bazom podataka o nestalima koja se, zaključno s jučerašnjim danom, završava brojem 724! Ali, odgovara li taj broj uistinu broju nestalih, u FUP-u niko ne može potvrditi.

Pismena suglasnost

Kako je za Dnevni avaz rekla Mersiha Novalić, glasnogovornik Uprave, riječ je o novom sustavu koji se primjenjuje otprije nekoliko mjeseci, a čine ga podaci prikupljeni iz FBiH te oni od Interpola koji se odnose na nestanke osoba vezanih za našu zemlju.

„Ne postoji jedinstvena baza podataka. Svaka uprava policije zasebno raspisuje odnosno povlači raspisanu potragu za nestalom osobom. Potragu raspisuje ono tijelo kojem je nestanak prijavljen", kaže Novalić.

Zanimljivo je da ni broj nestalih osoba za kojima su objavljene potrage na internet-stranicama FUP-a, MUP-a RS i županijskih ministarstava ne odgovara stvarnom broju nestalih.

„Objava fotografije i identiteta nestale osobe moguća je samo uz pismenu suglasnost roditelja, skrbnika, prvih srodnika ili zakonskih staratelja. Iz različitih razloga, neki od njih odbijaju dati saglasnost za objavu", ističe Novalić.

S fotografijom ili bez nje, na stranicama MUP-a RS objavljen je identitet 121 osobe koja se smatra nestalom.

Glasnogovornica Mirna Šoja za "Avaz" kaže da je među nestalima sedam osoba koje su maloljetne ili su to bile u vrijeme nestanka i za njima se još traga.

Nema broja

Među posljednjim takvim slučajevima je nestanak Alena Bukve iz Višegrada, kojem se svaki trag gubi 16. svibnja ove godine u poslijepodnevnim satima, kada je posljednji put viđen u dvorištu obiteljske kuće. Unatoč intenzivnoj potrazi koja još traje, dijete nije pronađeno, a majka Emina izrazila je sumnju da je njen sin otet.

I pored brojnih slučajeva nestanaka djece, u BiH još nije zaživio ni europski telefonski broj za nestalu djecu 116000, na koji u europskim zemljama, ali i u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji, svakodnevno budu zaprimljene desetine različitih poziva. U našoj zemlji nitko ne zna tko je nadležan za uvođenje ovog broja.

Alarmantno je da, s obzirom na nepostojanje jedinstvene evidencije nestalih, ni na graničnim prijelazima u zemlji takvi podaci kao ni fotografije nestalih ne postoje.

Tragedija Ratka Makarića

Jedan od najpoznatijih slučajeva nestanka u BiH i jedna od najvećih potraga bila je ona za Ratkom Makarićem (3). Dječak je nestao 16. srpnja 2007. u zaseoku Josipović u RS. Prije dvije godine pronađeni su dijelovi kostiju i lobanja, a DNK analizom potvrđeno je da se radi o Ratku. Nikada nisu razjašnjene okolnosti smrti ovog dječaka, koji je posljednji put viđen kada je otišao sa stricem da napoje konje. Prije nego što su pronađeni njegovi skeletni ostaci, bilo je govora da je viđen u Italiji.

Ograničeni na ratno razdoblje

U BiH postoji evidencija nestalih tijekom agresije na BiH. Kako je za "Avaz" potvrdila Lejla Čengić, glasnogovornik Instituta za nestale BiH, ova ustanova prikuplja samo podatke o nestalima tijekom rata.

„Mi nemamo nadležnost da vodimo evidenciju o nestalima koji su kao takvi evidentirani po prestanku ratnih djelovanja", kaže Čengić.