Fra Andrija Nikić: HAZU je čuvar hrvatskog identiteta
... je više upoznao sa idejom nastanka, aktivnostima, planovima, ali i sa važnosti ove institucije.
Predsjednik ste HAZU, recite nešto više o ideji nastanaka ove Akademije?
Studirajući povijest Crkve, franjevačkog reda i hrvatskog naroda susreo sam se u Rimu s podatcima o Hrvatima koji su po svojim djelima poznatiji u Rimu nego u knjigama koje su bile dostupne našoj mladeži. Tako su izvorišta naše Akademije višestruka:
1. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Mostaru - HAZU - ima svoje izvorište u povijesti hrvatskih akademija izvan Hrvatske. Tragovi takvih akademija i srodnih institucija od Hrvata u tuđini postoje već u XV. stoljeću. Vezani su uz imena hrvatskih polihistora Andrije Jamometića iz Nina (u Udini) i Ivana Viteza od Sredne (u Budimu).
2. Kao službeni početak hrvatskih akademija u dijaspori smatra se godina 1599. Već tada djeluje u Rimu Ilirska akademija - Akademia Linguae IIlyricae i glavni joj je cilj studij hrvatskog jezika. Članovi Ilirske akademije su bili Hrvati i stranci. U mozaiku svih aktivnosti hrvatskih akademija u dijaspori uvijek su istaknuto prepoznatljive ove tri: - briga o Hrvatima i hrvatskom stvaralaštvu u tuđini, predstavljanje Hrvata pred svjetskom javnošću i zaštita svih prava Hrvatskog naroda u dijaspori i u Hrvatskoj, uz poštivanje zakona i svojstvenosti država domaćina usmjerenost na opću korist Hrvatskoj.
3. Među hrvatskim udrugama na akademskoj razini u dijaspori, dvije djeluju pod naslovom akademija: Hrvatska akademija Amerike - HAA (The Croatian Academy of America), utemeljena u New Yorku 1953. i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori - HAZU/D (Kroatische Akademie der Wissenschaften und der Kunst in Diaspora), utemeljena u Baselu, 25. ožujka 1978. godine. Njihovim iskustvima i praksom vodili smo se pri osnivanja naše Akademije u Mostaru. Pravne temeljnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti su Statut HAZU, Poslovnik, Pravilnik i drugi službeni akti.
Recite nešto više o HAZU, kako funkcionira, što radi, koje sadržaje ima i sl.?
HAZU je u stanju formiranja. U HAZU postoje razredi, instituti, zavodi, odbori, ustanove ...:
Akademijini razredi su: I. Razred za društvene znanosti; II. Razred za humanističke znanosti; III. Razred za prirodne znanosti; IV. Razred za medicinske znanosti; V. Razred za književnost i filološke znanosti; VI. Razred za tehničke znanosti: VII. Razred za umjetnosti; Akademijini instituti su: I. Institut za povijest; II. Institut za hrvatski jezik;III. Institut za društvena istraživanja
Akademijini zavodi su: I. Zavod za statistiku; II. Zavod za demografiju i III. Zavod za žrtve ratova
Akademijini odbori su: I. Odbor za gospodarstvo; II. Odbor za medije; III. Odbor za dijaspora IV. Odbor za ekumenizam i međureligijske djelatnosti.
Akademijine ustanove su: I. Pismohrana - arhiv, II. Knjižnica, III. Muzej, IV. Galerija...
Svi organizacijski dijelovi Akademije imaju vlastite pravilnike o unutarnjoj organizaciji, koje na prijedlog dotičnog organizacijskog dijela donosi Predsjedništvo Akademije. Uvjereni smo da smo postavili sigurne temelje na kojima će se moći izgraditi prepoznatljivi Akademijini razredi, instituti, zavodi, odbori, ustanove.
Koji će biti prvi koraci HAZU BiH?
Prije svega, morat ćemo poraditi na daljem organizacijskom ustrojstvu HAZU, primiti nove članove, organizirati razrede, a onda pobrinuti se za sredstva, izraditi program rada, izraditi proračun i pobrinuti se za njegovo ostvarenje, a jedna od prvih zadaća bit će pokušati izraditi studiju o stvarnom stanju znanosti i umjetnosti u BiH s posebnim osvrtom na stanje znanosti i umjetnosti u hrvatskom narodu.
Istakli ste kako će HAZU čuvati i proučavati hrvatski jezik?
Jezik jednog naroda slika je njegove stvarnosti. Jezik je organ ljudske misli, rekao je jednom zgodom prof. Stojan Vrljić. Poznato je da je materinski jezik Hrvata kao jedina mater koju ne možeš pa i ne smiješ ni prodati, ni kupiti, ni preimenovati. Jezik je temeljnica narodnog i državnog identiteta. Tijekom minulih stoljeća hrvatski jezik je bio na meti otuđivanja i brisanja. Nepodnošljivi stav prema hrvatskom jeziku osjeća i danas. Za mene jezik, vjera, nacija, kultura i civilizacija život znači. To će biti jedna od naših temeljnih zadaća. Mogućnosti čuvanja i proučavanja hrvatskoj jezika su višestruke. U prvom redu treba osigurati zastupljenost hrvatskog jezika u medijima, u službenoj upravi. Posebno želimo omogućavati promoviranje hrvatskog jezika u obitelji, vrtiću, školi, sredini, pa sve do sveučilišta i mas medija. Velika je to obveza svima nama, a Akademija će to uzeti kao jedan od prioritetnih zadataka.
Što se dogodilo sa vašim prijedlogom da se Zemaljski muzej daruje ovoj Akademiji?
Kako je poznato, napisao sam i uputio jasan prijedlog o budućnosti Zemaljskog muzeju. Podsjetio sam kako je poznato, ne samo našoj, nego i široj javnosti da je danas Zemaljski muzej u Sarajevu ugrožen. Također, upozorio sam kako su hercegovački franjevci četiri godine prije Zemaljskog muzeja osnovali i otvorili javnosti Arheološki muzej u samostanu na Humcu koji i danas ne poznaje ugroženost i otvoren je posjetiteljima iz cijeloga svijeta. Manje je poznato da su naši fratri ne samo pratili i obogaćivali fondove Zemaljskog muzeja nego su upozoravali na arheološke lokalitete (fra Anđeo Nuić), ostavljali svoje rukopise (fra Dujo Ostojić), nego i aktivno uređivali etnološku zbirku (fra Branko Marijić) u Muzeju. Odgovor nismo dobili, a nismo vidjeli da su vrata Zemaljskog muzeja u Sarajevu „zakovana". Zato mi na pamet pada poruka: „Volimo da propadne sve nego da vi to čuvate".
Nedavno je otvorena knjižnica u Mostaru. Recite nam nešto više o istoj, fond knjiga, svrha i sl.?
Knjižnice su hram ljudskih misli od vremena pojave prvog pisma prije skoro 5.000 godina do danas. One su hramovi ljudskoga duha, kaleidoskopi ljudskog znanja. Najavio sam otvorio Knjižnicu na blagdan sv. Andrije 30. studenoga 2012., na moj imendan. Na početku sam nazočnima rekao: Ovo je dan čestitanja i darivanja. Zahvaljujem na darovima svim čestitarima, a ja zauzvrat darujem svim ljudima dobre volje u mom zavičaju knjigu i knjige - njih preko 75.000. veći dio njih je već na slobodi smjestile su se na police, a druge - nekoliko tisuća čeka na oslobođenje Kada sve bude nastanjeno, katalogizirano, popisano onda ovo neće biti Knjižnica fra Andrije Nikića - nego i njegova i Napretkova i Akademijina, i Znanstvena i povijesna, i međunarodna, i zavičajna, obiteljska, mladenačka ..., konačno i dječja.
Izvor: hum.ba