EROTSKI POKRETI Zbog puštanja erotike i nasilja djeci u BiH kažnjena i državna televizija

Zbog emitiranja glazbenog videospota u kojem pjevačica, u ulozi učiteljice, drži nastavu maloljetnicima u osnovnoj školi, penje se na stol, skida odjeću i uz erotske plesne pokrete dijeli slatkiše učenicima, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK BiH) kaznila je jednu televiziju s 1.000 eura.

Ovo nije jedini primjer kažnjavanja televizija u BiH zbog emitiranja sadržaja koji promovira ili veliča korištenje narkotika, nošenje oružja, nasilje nad ženama i slične zabranjene teme, piše Radio Slobodna Europa.

Jedan javni RTV servis kažnjen je dva puta u proteklih pet godina jer je u dnevnom terminu, bez istaknute grafičke oznake za dobnu granicu, emitirao neprikladne filmove.

RAK BiH naveo je da je u jednom filmu, u krupnom kadru, prikazana muška genitalija, dok je u drugom bila scena oralnog seksa, uz brojne vulgarne izraze, psovke i "seksualne konotacije", te scene iz striptiz kluba. Zbog toga je javni servis kažnjen s ukupno 2.000 eura.

Jedna privatna televizija dobila je opomenu jer je u dnevnom terminu emitirala film u kojem muškarac udara i pokušava ubiti ženu, uz scene konzumacije droga, unatoč istaknutoj oznaci "16+". Takvi sadržaji smiju se emitirati tek nakon 22 sata.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK BiH) u svim je slučajevima zaključila kako su "dovedeni u pitanje dobrobit i dostojanstvo djece i maloljetnika".

U Bosni i Hercegovini djeluje oko 150 radijskih i više od 110 televizijskih postaja, a pravila emitiranja određena su Kodeksom čije poštivanje prati RAK BiH. Ako se utvrdi kršenje Kodeksa, RAK BiH može izreći novčane kazne ili opomene.

Agencija ne može cenzurirati sadržaje, ali je izričito zabranjeno emitiranje programa koji sadrže brutalno i ekstremno nasilje te pornografske sadržaje. Reality i pseudoreality emisije u BiH mogu se emitirati isključivo od ponoći do šest sati ujutro.

Agencija uglavnom djeluje po prijavama gledatelja, a u proteklih pet godina izrečeno je pet novčanih kazni i jedna opomena.

U posljednje dvije godine nije zaprimljena nijedna prijava zbog glazbenih videospotova, dok su žalbe najčešće vezane uz neprikladne sadržaje u filmovima i emisijama. Jedna televizija je kažnjena zbog izjava direktora jedne tvrtke na račun žena koje koriste rodiljni ili trudnički dopust.

"Ogledalo društva"

Jedan roditelj iz Sarajeva za Radio Slobodna Europa izjavio je kako svom sinu "ne može izbiti iz glave" pjesmu koju svakodnevno čuje iz kafića u prizemlju zgrade.

"Taj video iskače mu među prvima kad upali YouTube. Kako djetetu od pet godina objasniti zašto je kokain 'ružna riječ'? On to ne može shvatiti. Pokušali smo razgovorom, kažnjavanjem – i ništa. Na treningu vidimo da i druga djeca znaju istu pjesmu", kaže Almir R. (identitet poznat redakciji).

Psiholozi upozoravaju da na razvoj djeteta utječu mediji, roditelji i okruženje.

"Djeca su poput voska i oblikuju se prema modelima koje im pružamo. Ako rastu u okruženju gdje se čitaju knjige, i oni će čitati knjige. Ako smo stalno na telefonu, i oni će posegnuti za telefonom, a tamo su im uzori tzv. jutjuberi koji često promoviraju nasilje, a ne pravilan razvoj", kazao je Bojan Džilit, psiholog i sudski vještak.

Iz RAK-a BiH su poručili kako su glazbeni videospotovi umjetnički sadržaji te bi kreativni mediji trebali imati slobodu izražavanja, no zabranjeno je pružanje sadržaja koji ponižavaju, zastrašuju ili promoviraju predrasude i netoleranciju na temelju spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, seksualne orijentacije, rodnog identiteta i slično.

U BiH ne postoji strukovno tijelo koje daje preporuke za klasifikaciju sadržaja za maloljetnike, stoga RTV postaje same moraju pregledati sadržaje prije emitiranja.

Može li se regulirati internet?

Što se tiče online medija, Ured ombudsmana za ljudska prava BiH ističe kako je u tom području prisutan problem jer u BiH postoji samo Vijeće za tisak koje se bavi samoregulacijom. Medijima je ostavljena sloboda odlučivanja hoće li neki sadržaj objaviti, ukloniti ili ispraviti.

"Roditelji nam se često obraćaju zbog sadržaja na portalima ili društvenim mrežama, primjerice na Facebooku. Savjetujemo im da to prijave policiji. Ako su građani nezadovoljni reakcijom nadležnih, mi se uključujemo. Često se pokaže da je riječ o kaznenom djelu", rekla je Aleksandra Marin-Diklić, pomoćnica ombudsmana za pitanja zaštite djece.

U BiH ne postoji nijedna registrirana platforma za dijeljenje videosadržaja pod nadzorom RAK-a. YouTube nadzire irski regulator koji poduzima mjere za zaštitu gledatelja, uključujući maloljetnike.

EU zakonodavstvo, koje BiH treba usvojiti, predviđa da online platforme moraju imati mehanizme za prijavu štetnih sadržaja.