Epidemiološka situacija u FBiH relativno stabilna

 - izjavila je Agenciji FENA šefica Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. Jelena Ravlija. 

Zbog izvanrednog stanja uzrokovanog velikim poplavama koje su pogodile BiH, usljed čega, kako upozoravaju stručnjaci, prijeti opasnost od zaraza i pojave različitih bolesti, Federalni zavod za javno zdravstvo je izdalo preporuke stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.

Mjere se prvenstveno odnose na osiguranje higijenski ispravne vode za piće.

Stav je da su vodoopskrbni objekti na područjima zahvaćenim poplavama kompromitirani u smislu prodora površinskih voda i sadržaja kanalizacione mreže, te se voda iz takvih objekata smatra sekundarno kontaminiranom, navode iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo.

- S obzirom na to da je za vrijeme i nakon poplava, stanovništvo izloženo povećanom riziku obolijevanja od zaraznih bolesti, zbog poremećenih općih uvjeta života, nesigurne vodoopskrbe, ishrane, povećanog prisustva vektora - glodara, poremećenih uvjeta smještaja (prihvatni centri) i uopće enormnog zagađenja okoliša, Zavod je objavio i redovito ažurira mjere u odnosu na stanja i bolesti čija pojava se može povezati s poplavama, a koje se prenose putem vode, hrane u prenatrpanim prostorima, ugroženog okoliša - kaže doc. dr. Ravlija.

Osnovna prijetnja za zarazne bolesti su hidrične epidemije akutnih crijevnih zaraznih oboljenja. Iz tog razloga se i naglašava neophodnost snabdijevanja higijenski ispravnom vodom, na način da se takva dostavlja na ugrožena područja (flaširana, u cisternama) ili da se voda iz dostupnih vodoopskrbnih objekata dezinficira (prokuhavanjem u trajanju od 5 minuta nakon ključanja ili hemijskim sredstvima na bazi hlora - pouzdanim se pokazao Izosan G granulat), navode iz Zavoda za javno zdravstvo.

Osobnom i kolektivnom higijenom, građani, posebno najugroženije stanovništvo koje je direktno pogođeno poplavama se može zaštititi od zaraza.

- Provođenjem mjera osobne i kolektivne higijene spriječit će se put prijenosa uzročnika bolesti (putem vode, hrane, kontaktom, zagađenim predmetima opće upotrebe), blagovremeno javljanje liječniku ukoliko se pojave simptomi koji bi upućivali na zaraznu bolest, praćenje i postupanje po preporukama nadležnih službi kada su u pitanju ostali rizici po zdravlje osobito prije i za vrijeme provođenja predloženih mjera, a sanacije nakon povlačenja poplavnih voda. Potrebno je osigurati redovito cijepljenje po kalendaru (osobito djeca i druge ugrožene kategorije stanovništva) - kazala je doc. dr. Ravlija.

Dodala je da je uspostavljen pojačan aktivni nadzor i kontrola zaraznih bolesti s dnevnim praćenjem i prijavljivanjem.

S obzirom na devastiranu infrastrukturu, nedostatak pitke vode, nedostatak sredstava za redovno održavanje lične higijene i higijene boravišta, ipak može doći do pojava zaraznih bolesti tek nakon smirivanja stanja u BiH.

Ravlija naglašava da ukoliko budemo provodili pojačane mjere nadzora, prevencije i kontrole zaraznih bolesti, uz odgovarajuću redukciju okolišnih rizika, ne bi trebalo doći do njihove šire pojave.

- Ne znači da "strahujemo", ali s obzirom na nesigurne uvjete (vodoopskrba, ishrana, smještaj, glodari, i drugi okolišni rizici), mogu se očekivati, bacilarna dizenterija, hepatitis A, amebijaza, crijevne virusne infekcije, bolesti koje prenose glodari-leptospiroza, hemoragična groznica s bubrežnim sindromom, trbušni tifus, paratifus, svrab - upozorila je doc. dr. Ravlija.

Istakla je da simptomatologiju akutnih crijevnih zaraznih oboljenja karakterizira opći infektivni sindrom.

- To su povišena tjelesna temperatura, opća slabost i malaksalost, bolovi u trbuhu, nadutost, proljevaste stolice, a nerijetko (ovisno o uzročniku) i osip po tijelu, poremećaj svijest (trbušni tifus), pojava tamnog urina i žutilo beonjača (kod zarazne žutice). U svakom slučaju, pojava i intenziviranje navedenih simptoma i znakova bolesti zahtijeva neizostavno obraćanje liječničku za pomoć i nadzor, a u težim slučajevima i hospitalni tretman - upozorila je doc. dr. Ravlija.

Također, pojava zmija i goldavaca na različitim područjima izazvala je veliku paniku među stanovništvom.

- Pojava povećanog broja zmija i glodavaca je posljedica njihova napuštanja dotadašnjih staništa. Glodavci mogu biti prenositelji uzročnika zaraznih bolesti, osim toga pričinjavaju i ekonomske, gospodarske štete. Ugriz zmija predstavlja opasnost od trovanja, stoga je važan osobni oprez-ne izlagati se opasnosti, zaštititi dijelove tijela izložene ujedu. Uz odgovarajuću sanitaciju prostora i planirane mjere deratizacije reducirat će se i broj glodara, ali ostaje obveza stanovništva da i samo provodi mjere-odgovarajućim postupcima s otpadom, zaštitom namirnica i drugih materijalnih dobara od glodara - kazala je šefica Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za javno zdravstvo doc. dr .Jelena Ravlija.

Fena