'EOS MATRIX' Naplaćuju kredite i progone građane bez ikakve kontrole

Usprkos tome što se za sarajevsku agenciju za naplatu dospjelih potraživanja “Eos matrix” vezuje stotine tužbi zbog naplaćivanja sumnjivih kredita ili onih koji su odavno otišli u zastaru, kao i nemilosrdnih pritisaka na građane čak i ako nisu ništa dužni, još uvijek se nije pojavila nijedna državna institucija nadležna za kontrolu zakonitosti njihovog rada, piše eTrafika.

Do ovog zaključka novinari su došli nakon što su duže vrijeme pokušavali od raznih institucija i agencija saznati tko ih kontrolira i je li itko ikada pregledao njihove poslovne knjige, te provjerio da li je njihovo poslovanje u skladu sa zakonima.

Agencija koja se najviše “proslavila” nemilosrdnom naplatom kredita koje je otkupila od Mikrokreditnog društva Sinergija i Mikrokreditne fondacije Prizma, oba u stečaju, ni nakon mnogobrojnih sudskih presuda nije odustala od nezakonite naplate. Zbog toga su se građani udruživali i podnosili kolektivne tužbe, kako bi se oslobodili obaveze, za koju, kako tvrde, do dolaska obustave, uglavnom nisu ni znali. Institucionalna reakcija je, usprkos svemu, u potpunosti izostala.

Upitali su inspektorate oba entiteta, kao i Agencije za bankarstvo FBiH i Republike Srpske, ali ni od koga nisu dobili odgovor na pitanjeje li netko i tko je taj tko ima pravo i nadležnost da zaviri u knjige ovog poduzeća i provjeri, kada se već bave naplatom, da li su te naplate u skladu sa zakonima i da li na sve uredno plaćaju poreze i obaveze?

Međutim, u inspekcijama nisu imali odgovore jer nisu nadležni za kontrolu njihovog rada, a nemaju ni prijava građana koji su se našli na njihovom “nišanu”.

“Ako neko od građana smatra da je oštećen ili vjeruje da ova agencija radi nezakonito, najbolje bi bilo da prijavi, pa da inspektori izađu na teren. Mi nemamo nikakvih prijava”, rekli su u Federalnoj inspekciji.

Isto su čuli i u Inspektoratu Republike Srpske.

Nešto kompleksnija situacija dogodila se s Agencijom za bankarstvo Federacije BiH, od koje danima nisu mogli dobiti odgovore na pitanja. Potom su čak tražili i punomoć za zastupanje novinara, kako bi potvrdili da uistinu radi za ovu kuću i utvrdili entitet, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, iako su upravo oni bili ti koji su taj zakon kršili, na što su im ukazali u odgovoru. Podsjećamo, prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama, institucije su dužne da odgovore na pitanja svakog građanina ove zemlje, a ne samo novinara. Na kraju su ipak odgovorili, ali da kontrola društva koje se bavi naplatom kredita i dospjelih potraživanja nije u njihovoj nadležnosti.

“Agencija za bankarstvo Federacije BiH ne raspolaže s traženim podacima, jer ‘Eos matrix’ Sarajevo, nije subjekt bankarskog sustava i ne posluje pod nadzorom Agencije. Stoga, Agencija u okviru svoje nadležnosti ne posjeduje tražene informacije, a posebno imajući u vidu da nije nadležna za nadzor nad kupcima plasmana banaka, te ne raspolaže podacima koliko je pravnih osoba na području Federacije registrirano za obavljanje djelatnosti naplate potraživanja i naplatno-kreditno poslovanje”, rekli su u Agenciji.

Banjalučki odvjetnik Din Tešić koji zastupa nekoliko stotina stranaka u postupku protiv “Eos matrix-a” i koji je u njihovo ime oslobodio više njih nezakonito nametnutih obaveza plaćanja, kaže da, suprotno svim zakonskim odredbama, ovo gospodarsko društvo zastarjela potraživanja MKD Sinergija plus i MF Prizma, utjeruje koristeći psihički pritisak na dužnike koji nisu u obavezi da vrate dug.

“O tome da su upoznati da potražuju zastarjele obaveze govori sve veći broj povučenih tužbi u predmetima u kojima mi zastupamo tužene osobe. Naši klijenti su ostajali bez posla zbog učestalih poziva radnika ‘Eos Matrix-a’, da ne spominjemo da su pojedini teško oboljeli zbog toga. Kada sud donese odluku i potvrdi da potraživanja ne postoje, oni i dalje pozivaju naše klijente, i samovlasno pokušavaju naplatiti kredit. Trenutno razmatramo zakonska prava naših klijenata da od privrednog društva ‘Eos Matrix’ traže nadoknadu nematerijalne štete koju su pretrpjeli zbog proganjanja telefonskim pozivima i učestalim prijetnjama zapljenom imovine. Tužbe u određenom broju slučajeva ćemo uputiti vjerojatno već u toku ovog mjeseca”, kaže Tešić.

Jedna od sugovornica priča da je ona jedna od onih koji u Sinergiji jesu podigli kredit, ali da se zbog toga gorko pokajala.

“Prvo su me nagovorili da podignem daleko više od planirane sume, čak i ako mi plaća nije bila dovoljno visoka za taj iznos. Ne znam ni sama kako, pristala sam. Vjerujte mi, veoma su uvjerljivi. Ne znam kako, ali umjesto 15.000 maraka koliko sam planirala, izašla sam iz Sinergije zadužena za 24.000 maraka. Čak su mi radnici Sinergije pomogli da nađem drugog žiranta. Naveli su u ugovoru da je kredit namijenjen kupovini zemljišta iako to nije bila istina”, ističe ona.

Kaže da je plaćala ratu od 600 maraka “koliko je mogla”, ali i da su onda nastupili problem.

“Pokušala sam dogovoriti da plaćam u dvije rate. Do sada sam otplatila oko 20.000 maraka. Tada su počeli prijetiti mi i maltretirati me psihički i pritiskati da uzmem reprogram. Uvukli su i ostale članove moje obitelji i odjednom smo postali dužni i ja i moj otac, mada on nije vidio nijedne marke od tog kredita. Onda su nam zaračunali i neke kamate, koje nikako nismo razumjeli. Na kraju smo stigli do toga da smo dužni 60.000 maraka. ‘Eos matrix’ nam je dodao još neke kamate, tako da na podignutih 24.000 maraka, koje sam na početku uzela i otplaćivala, ova tvrtka od mene traži još nešto više od 50.000 maraka”, priča  sugovornica.

Nažalost, iako su novinari više puta slali pitanja “Eos matrix-u”, ova tvrtka nikada nije odgovorila na njih, pa su i ovog puta ostali uskraćeni za njihovu stranu priče.

Pred sudovima RS došlo je krajem prošle godine do spornog pravnog pitanja vezanog za primjenu člana 372. i 373. Zakona o obligacijskim odnosima Republike Srpske, kojim je određena zastara anuiteta i samog prava potraživanja iz ugovora o kreditu. Određen broj sudaca je u svojim odlukama utvrđivao da je u pitanju desetogodišnji rok zastarijevanja, a ne trogodišnji i petogodišnji rok i time je pogrešno primjenjivao materijalno pravo.

Krajem prošle godine, Vrhovni sud Republike Srpske, zauzeo je stav povodom višedesetljetnog problema tisuće građana u vezi potraživanja neisplaćenih anuiteta (rata) iz ugovora o kreditu. Sud je tada odlučio da ta potraživanja zastarijevaju i to ne samo dok ugovor još traje, već i u slučaju kada je rok istekao, a nije došlo do njegovog raskida.

Taj rok iznosi pet godina za neprekinute ugovore, a deset za one koji su raskinuti. U slučaju kada je ugovor o kreditu raskinut zbog neplaćanja i neurednog plaćanja rata, potraživanje davatelja kredita, koje se odnosi na cjelokupno vraćanje duga zastarijeva u roku od deset godina. Isplatom dijela duga nakon raskida ugovora o kreditu ne prekida se zastarjelost potraživanja preostalog neplaćenog duga.

Kada je tužitelj podnio prijedlog za izvršenje na osnovu mjenice radi isplate potraživanja, a sud naknadno donio rješenje da će se taj prijedlog smatrati tužbom, nije došlo do preinačenja tužbe ako u parničnom postupku tužitelj ne zahtijeva isplatu duga po osnovu mjenice, već po osnovu ugovora o kreditu. U tom slučaju je rok zastarjelosti potraživanja prekinut podnošenjem prijedloga za izvršenje.

Vrhovni sud Republike Srpske na sjednici 23. rujna prošle godine, jasno je zauzeo pravno shvaćanje da su u pitanju zastarjele obaveze kojima “Eos Matrix” potražuje novčane iznose. Ova pravno shvaćanje koje je zauzeo Vrhovni sud Republike Srpske je obavezujuće i u svim drugim predmetima vezanim za ugovore o kreditu kada isti nije raskinut što se događalo i kod Sinergije i kod Prizme, ali i kod određenih banaka.

Ranije je objavljeno da ni Centralna banka BiH nema nadležnosti za nadzor rada agencija za naplatu potraživanja i ne raspolaže informacijama kojim zakonskim odredbama je reguliran rad tih agencija.

Ono što u Centralnoj banci BiH pouzdano znaju, jeste da su agencije za naplatu potraživanja u Centralni registar kredita (CRK) do sada prijavili otkup bankarskih i mikrokredita poslovnih subjekata ukupne vrijednosti preko 778 milijuna maraka. Od spomenute brojke, 47 milijuna su dugovi, 531 milijun dospjele nenaplaćene glavnice a 161 milijun maraka dospjele nenaplaćene kamate. Prijavljeni su i krediti fizičkih osoba, ukupne vrijednosti preko 178 milijuna maraka, s ostatkom duga od skoro 117 milijuna, dospjelom nenaplaćenom glavnicom od 136 milijuna i dospjelom nenaplaćenom kamatom od 14 milijuna maraka.

“Eos matrix” navodno je u BiH otkupio potraživanja ukupne nominalne vrijednosti u iznosu od 216 milijuna KM, mahom bankarskih i mikrokredita, od čega se 60 posto odnosi na fizičke osobe, pisali su ranije mediji.

Mikrokreditna fondacija „Prizma“ i Mikrokreditno društvo „Sinergija plus“ su na prijevaru uvukli na tisuće građana u kreditna zaduženja za koja nisu znali da postoje. Radnici ovih organizacija svjesno su birali građane pretežno slabog imovinskog stanja, pritisnute neimaštinom i problemima u nerazvijenim seoskim područjima. Uvjeravali su ih da se radi o donacijama upravo za ove kategorije, uručivali su im manje novčane iznose.

Mjesecima, pa i godinama kasnije, stigle su im tužbe kojim se traži otplata daleko većih iznosa s pripadajućim kamatama. Mali krediti i pozajmice koje su građani podizali, pretvarali su se u ogromne iznose ili su „gurani“ u nezakonite reprograme u kojima su im samo dopisivali iznose dugovanja, a da dodatni novac nisu ni vidjeli. Vrlo često, događalo se da iznos reprograma ili kamate daleko premaši prvobitni iznos. Ovo potvrđuju i brojne presude protiv njih, dok se s nestrpljenjem iščekuju presude u nekoliko stotina podignutih pojedinačnih, ali i kolektivnih tužbi po istim osnovama. Procjenjuje se da je MKF „Prizma“ na ovaj način prevarila najmanje 3.000 građana, a za MKD „Sinergija plus“ još nema ni procjene stanja.

Iako su ove prevare počinjene prije više od deset godina i podneseno je na stotine tužbi, a posljednjih godina priča se ponavlja i u javnom prostoru, ostaje nejasno zašto se tužiteljstva ne angažiraju više oko istrage jedne tako velike prevare, ali i zašto sudovi ne pristaju da objedine tužbe oštećenih građana.

Ohrabruje to, što su polovinom prošle godine sudovi počeli da presuđuju u korist oštećenih građana. U ovim presudama, prvim među više desetina tužbi koje su podnesene, navodi se da je zahtjev „Eos matrix-a“ neosnovan i da tuženi neće morati izmiriti navodne dugove, kao i da im moraju biti namireni sudski troškovi.

Okružno javno tužiteljstvo Banja Luka, istraživalo je, u više predmeta protiv prijavljenih radnika u Mikrokreditnoj organizaciji „Prizma“, od kojih su neke okončane podizanjem optužnice.

„OJT Banjaluka je 25. prosinca 2018. godine, podiglo optužnicu protiv Dragane Balać iz Šipova, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja s produženim kaznenim djelom krivotvorenje ili uništavanje službene isprave i produženim kaznenim djelom prevara. Optužnica je podignuta i protiv Radosave Savić, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja u stjecaju s produženim kaznenim djelom krivotvorenje ili uništavanje službene isprave. Tužiteljstvo je podiglo optužnicu 16. studenog 2021. godine, protiv Gorana Čikića zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja. U radu se nalaze još tri predmeta koja se odnose na Mikrokreditnu organizaciju ’Prizma’. Predmeti su otvoreni na osnovu kaznenih prijava građana. Također, Tužiteljstvo postupa u tri predmeta protiv prijavljenog pravne osobe “Eos matrix”, vezano za kazneno djelo proganjanje“, rekli su u OJT Banjaluka.

Okružno javno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu podiglo je optužnicu protiv Milenka Ponjarca, bivšeg radnika „Prizme“, potvrđenu u Osnovnom sudu u Sokocu.

Do sad je utvrđeno da se vodi više istraga i kaznenih postupaka protiv radnika “Prizme” zbog zaključivanja fiktivnih ugovora o kreditima. Zaposlenici “Prizme” nisu samo na kreditima varali građane.

Kako su sami ispričali, varali su i one koji su uistinu imali kredite. Onima koji su digli nekoliko tisuća maraka kredita i imali su problema s otplatom, nudili su nove ugovore na pozajmice s većim iznosima, kako bi vratili prvobitne pozajmice. Tu se radilo o obmani, jer je neko tko je podigao kredit od tisuću maraka, mogao još toliko dobiti kamate, a po zakonu ona ne može prijeći glavnicu i napraviti dug veći od dvije tisuće.

Međutim, službenici bi neukim ljudima govorili kako je bolje da novim kreditom od dvije tisuće maraka pokriju stari dug, a istovremeno dobiju dodatno vrijeme da osiguraju novac. Naravno, onda je i kamata mogla ići duplo više pa su postajali dužni 4.000 KM, kada su im nuđeni novi ugovori i dug je kasnije rastao na 8.000 KM, itd. Neki su dolazili i do duga od 20.000 maraka.

Najgore je što su dužnici, uvučeni u začarani krug postajali kreditno nesposobni, a onda u sve uvlačili i članove svoje obitelji ili prijatelje, kako bi oni dizali nove pozajmice i vraćali stare. Zahvaljujući tome, danas imamo mlade ljude od 25 i 30 godina, koji su vjerojatno za cijeli život kreditno nesposobni.

Kada je organizacija otišla u stečaj, navedene pozajmice su čuvane u strogoj tajnosti i nepoznato je gdje su završile. Javna je tajna da su se sredstva “Prizme” koristila za financiranje i kupovinu glasova, kako na području RS tako i FBiH, neposredno prije održavanja izbora. Radnici su se često žalili i na mobing, naročito oni koji su radili van sjedišta u Sarajevu.

Zanimljivo je to što se trgovanje potraživanjima uporno ostavlja u takozvanoj sivoj zoni. Podaci govore da su se banke i mikrokreditne organizacije ‘otarasile’ loših kredita ukupne vrijednosti preko 950 milijuna maraka, prodajući ih manje poznatim i gotovo misterioznim agencijama koje nitko ne kontrolira.

U listopadu prošle godine, donesene su dvije presude u korist oštećenih građana koje je „Prizma“ nezakonito uvukla u kredite, a „Eos matrix“ pokušao naplatiti određene iznose.

Osnovni sud u Banjaluci presudio je u korist Radovana Kešina i njegove supruge Ljubljanke iz Laktaša i oslobodio ih duga od gotovo 14.000 maraka prema „Eosu“. Spomenuta tvrtka mora isplatiti naknadu za troškove postupka. Gotovo istovremeno, isti sud je presudio i u korist Steve Boroje iz Mrkonjić Grada, od kojeg je „Eos matrix“ potraživao preko 9.500 maraka.