DVODNEVNA SVETKOVINA Što je Čović obećao na HDZ-ovom Saboru i koliko je to realno?

Dragan Čović pompozno je na saboru HDZ-a Hrvatske najavio kako će se se u Bosni i Hercegovini osigurati neradni dani zbog parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, a pritom je kazao kako su ti izbori svetkovina za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Mnogima je nakon toga ostalo nejasno kako Čović to misli provesti, koja je njegova uloga u radno-pravnoj konstelaciji odnosa budući da je 'samo' predsjednik stranke i predsjednik stranačkog sabora kojeg se odmilja naziva HNS. 

Koliko god se ponosno hvalili da volimo spajati neradne dane i da uživamo u blagodatima istih, Zakon o neradnima danima u našoj državi je poprilično škrt. Za hrvatski narod, u čijem kontekstu je Čović spominjao neradne dane kako bi mogli glasovati na parlamentarnim izborima, i nema previše prostora. Ako bi svjesno i nepošteno sve katolike ugurali pod Hrvate, Zakon za 2024. godinu od neradnih dana nalaže svega pet neradnih dana, a to bi bili: Veliki Petak, Uskrs (svakako i uvijek nedjelja) te Uskrsni ponedjeljak, a u prosincu Badnjak i Božić, odnosno 24. i 25. prosinca. Pomalo smiješno zvuči činjenica da bi Čović parlamentarnim izborima u Hrvatskoj dao važnost poput Božića, no budući da samoproglašeno priprema svetkovinu - sve je moguće.

Tko odlučuje o neradnim danima?

Čović je svjestan svoje političke dominacije pa je vjerojatno očekivao da neće naići na otpor lokalnih razina koji mogu odlučivati o neradnim danima prema Zakonu koji tako nalaže. Naime, članak 13. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine između ostaloga ima ovlasti i proglasiti neradne dane, no u zanosu je predsjednik HDZ-a zaboravio da zapravo nemaju kontrolu u svim gradovima ili općinama gdje žive Hrvati, a i gdje imaju vlast ili koalicijske partnere u vlasti teško je očekivati da će bošnjački ili srpski partneri blagonaklono dizati ruke za neradne dane usred radnog tjedna kako bi mobilizirana vojska iz BiH mogla osigurati nova tri mandata HDZ-u u 11. izbornoj jedinici.

Što je Čoviću svetkovina?

"Sam pojam 'svetkovina' sastavni je dio liturgijskog govora, ali kao i mnogi drugi izrazi iz religijskog svijeta, tako je i ovaj pojam postao dio kolokvijalnog govora. Ali, ako ćemo dublje promišljati, onda se izbori (s predizbornom kampanjom) doista mogu usporediti s klasičnim vjerskim svetkovinama. I jedni i drugi izazivaju metaboličke poremećaje u organizmu: višak kolesterola, povišen tlak i šećer te ona famozna depresija i anksioznost kada se taj cirkus okonča. Kod šefa domaćeg HDZ-a nema nikad euforije. Njegov svaki potez je dobro promišljen. No, budući da se nalazimo u (pred)izbornoj turbo godini, sve se može i treba tumačiti u tom kontekstu. Jer legitiman cilj svakog političkog aktera je privući pozornost birača i javnosti na svoju stranu", kazao je za hercegovina.info Dalibor Milas, upitan osjeća li se Čović moćnijim i od Crkve kada obećava svetkovine ili se ipak može govoriti o euforiji.

Inače, prema odredbama Općeg rimskog kalendara koji je obavezan za cijelu Crkvu Rimskog obreda i zakonitih dodataka mjesne biskupije, župe, redovničke ili druge zajednice što uključuje svetkovinu zaštitnika biskupije, župe, grada i ostala značajna slavlja mjesne zajednice, svetkovina je najuzvišenija kategorija po važnosti.

Pat-pozicija hrvatskog naroda

"Što se tiče odnosa njegove moći i mjesne Crkve, mislim da svi iole upućeniji znaju odgovor na ovo pitanje. Jedino je otvoreno žele li ga izreći na glas. Pod krinkom borbe za elementarna politička prava bh. Hrvata došli smo u pat-poziciju u kojoj se kao borimo protiv bošnjačke hegemonije na razini cijele BiH dok smo istovremeno prisiljeni trpjeti onu stranačku hegemoniju u lokalnim zajednicama, a pritom se samo rijetki usude podignuti svoj glas protiv te anomalije. Ali, da skratim za one koji ne čitaju previše, da. Šef HDZ-a ne da se osjeća moćnijim nego praktično i jest. Prije su političari išli u pohode kod biskupa i provincijala moliti za milost ili kupovati njihovu naklonost, a sada je sve obratno, što nažalost više govori o mjesnoj Crkvi i njenoj zanemarenoj i steriliziranoj proročkoj dimenziji borbe za prava onih najugroženijih i najpotlačenijih", istaknuo je Milas.

Ni krivi ni dužni u centru pozornosti

"Predizborna kampanja u Hrvatskoj poprima najopskurnije moguće konture. Iako se glasovi bh. Hrvata mogu računati u promilima i kao takvi ne mogu bitno utjecati na rezultate izbora, opet ih svaki put netko pretvori u dežurnog Pedra hrvatskih izbora, pa su bh. Hrvati prisiljeni mjesecima i godinama kasnije trpjeti kolektivni hejt. Stoga sam mišljenja da bi službeni predstavnici bh. Hrvata, pored plaćanja dugova hrvatskom HDZ-u, ipak trebali više paziti na ugled i dobro svog biračkog tijela. U ovoj priči je jedno dobro što se iz godine u godinu pokazuje da većina bh. Hrvata ionako odbija sudjelovati u nečemu što ih se ionako i ne tiče", zaključio je u našem razgovoru Dalibor Milas, sveučilišni predavač i pastoralni teolog sa Sveučilišta u Grazu.

'Anđeo dvodnevne svetkovine'

"Nisam gledao cijeli nastup jer ga nisam vidio, niti planiram, no ono što su mediji prenijeli je sasvim dovoljno da se itekako može reći da se radi o prvorazrednoj tragikomediji. Dakle, lik koji je nedavno rekao kako bi on bio na anđeoskoj listi, koji se itekako pokušavao petljati u crkvene institucionalne stvari, lobirajući za poželjne biskupe i župnike, sada se počeo baviti i crkvenim naukom, pa nam određuje i svetkovine. I to dvodnevne. Međutim, nije tu bio vrh tragikomedije. Vrhunac leži u činjenici da su sve to u publici slušali i tome aplaudirali čelnici HDZ1990 i HNPa, koji su došli prositi mjesto na HDZovoj listi za 11. Izbornoj jedinici kao i Rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić", kazao je za hercegovina.info Slaven Raguž, čelnik Hrvatske republikanske stranke.

Jesu li neradni dani realnost?

"Znajući zakonske procedure, moguće je da će Vlada ZHŽ nešto izmanipulirati da 17. 4. bude neradni dan, budući da jedino tamo HDZBiH ima apsolutnu većinu, mada ne isključujem i HBŽ, te će na taj način omogućiti javnom sektoru prijevoz na glasanje u Mostar", naglasio je Raguž svoja predviđanja ukoliko bi se išlo u 'operaciju neradnih dana'.

Još uvijek aktualni predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović kazao je da će se njegovo zalaganje za Hrvate u Bosni u Hercegovini tek vidjeti kada ga se zabere za premijera.

"Stvari koje HDZ i Čović, Zagreb i Mostar, to je ista ekipa, ne žele riješiti, a ljudima trljaju nos i rade budale od njih. HDZ u BiH, u tijelima BiH, nije moj posao, dodao je Milanović i rekao da se u to nikad nije miješao. Mislim da nije loše, ali o tome odlučuju Hrvati, da bude jedna malo jača stranka, bilo bi dobro da nije HDZ, ali je. Hrvati su premalobrojni i previše muženi, zlostavljani da si mogu dopustiti širinu, koju imaju Srbi, koji imaju de facto svoju državu, i Bošnjaci čiji dio elite se ponaša prema Hrvatima, blago rečeno, nekorektno. Kada je u pitanju HDZ Hrvatske i HDZ BiH, to je osovina koju treba sjekirom presjeći. Tko god to napravi, is my man", kazao je u proteklim danima Milanović.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.