DVIJE GODINE OD POTRESA Maćehinski odnos po pitanju obnove za dvije općine u istočnoj Hercegovini

U travnju 2022. godine dogodio se zemljotres čije su posljedice pored općine Stolac, najviše osjetile općine Ljubinje i Berkovići. Ove općine pretrpjele su višemilijunske štete, a oštećeni objekti još uvijek nisu sanirani u cjelini. Ono što je do sada urađeno na sanaciji štete je realizirano uz pomoć donacije Vijeća ministara Bosne I Hercegovine koje je u ove dvije općine poslale po milijun KM te od donacija gospodarstvenika. Međutim, šteta na objektima koji su kategorizirani kao oni najoštećeniji još uvijek nije sanirana jer je Vlada RS za šest stambenih jedinica u općini Ljubinje i devet jedinica za stanovanje u Berkovićima, a koji su proglašeni neuvjetnim za stanovanje, još u kolovozu 2022. godine obećala sredstva za sanaciju. Sporazum s ovim općinama je potpisan, a dogovoreno je 650 tisuća KM za Općinu Ljubinje i nešto manje od 600 tisuća KM za Općinu Berkovići, ali natječaj do danas nije raspisan niti su sredstva prebačena ovim općinama.

Šteta nije sanirana

Nenad Abramović, načelnik Općine Berkovići kaže da je problem nastao zbog kašnjenja realizacije obećane pomoći od strane Vlade RS čime se došlo u situaciju da se šteta pričinjena stanovništvu čija je imovina najviše stradala još uvijek nije sanirala.

‘’Evo prošlo je dvije godine od razornih zemljotresa koji su pogodili općinu Berkovići i nanijeli joj višemilijunsku štetu. Dobar dio te štete smo sanirali kroz donacije koje smo prikupili od raznih fizičkih i pravnih osoba i mi se njima još jednom zahvaljujemo. Dobili smo i milijun maraka koje je osiguralo Vijeće ministara BiH. Međutim, oni objekti koji su pretrpjeli najveću štetu, a koji su u skladu sa zaključkom Vlade RS uvršteni u dio koji će financirati Vlada, još uvijek čekaju na obnovu. Radi se o devet objekata, pete i šeste kategorije, koji su procjenom stručnih osoba Republičkog tajništva proglašeni kao neuvjetni, nesigurni za stanovanje. Tih devet objekata još od kolovoza 2022. godine čeka na obnovu’’, ističe načelnik Općine Berkovići za Hercegovina.info.

Abramović kaže da je Općina Ljubinje ispunila sve svoje obaveze, ali da se s druge strane naišlo na prepreke i kašnjenje.

‘’Evo prošlo je skoro dvije godine i mi smo za sve ovo vrijeme bili u komunikaciji s tajništvom. Općina je ispunila sve svoje obaveze koje su po tom sporazumu nas pripadale. Osigurana je lokacija, imovinsko - pravni odnosi, projektiranje itd. i čekamo na realizaciju tog projekta. Uvijek je informacija iz tajništva da oni čekaju zeleno svjetlo iz Vlade RS’’, dodaje Abramović.

Stevo Drapić, načelnik Općine Ljubinje kaže da su zahvaljujući sredstvima Vijeća ministara BiH uspjeli sanirati dosta objekata, ali da su nesanirani ostali najoštećeniji objekti za čiju je sanaciju pomoć obećala Vlada RS.

‘’Zemljotres u Ljubinju koji je bio 22. travnja 2022. godine nanio je ogromne štete. Procijenjena šteta je bila oko tri milijuna maraka. Na objektima koji su u vlasništvu fizičkih osoba šteta je bila oko milijun maraka, a na javnim ustanovama oko dva milijuna. Mi smo dosta toga uradili u međuvremenu i sanirali. Sanirali smo odmah srednju školu. Prošle godine je saniran Dom zdravlja. Trenutno radimo sanaciju zgrade općine. Radilo se o donatorskim sredstvima Predsjedništva BiH u iznosu od milijun maraka. Najveći problem je tamo gdje su ljudi bili najviše ugroženi, koji su morali biti iseljeni iz svojih stanova, nisu do sada dobili ništa od naknade za štetu. Šest stanova je proglašeno za neuvjetno, riječ je o zgradi od četiri stana i još dvije stambene jedinice. Mi smo s Republičkim tajništvom za raseljene osobe napravili sporazum, a sve na osnovu zaključka Vlade RS, da će Vlada osigurati 650 tisuća maraka za izgradnju nove stambene jedinice. Mi imamo problem da ti ljudi koji su iseljeni, do danas nema nikakvog pomaka na vidiku po pitanju gradnje te stambene zgrade, da ljudi koji su najviše oštećeni u zemljotresu još uvijek nisu dobili ništa. Ono što je do nas bilo jest da dodijelimo lokaciju, osiguramo sve neophodne priključke i svu papirološku dokumentaciju. Mi smo sve to ekspresno uradili. Međutim, sve dok Vlada RS ne doznači ta sredstva koja su planirana, ne može ići raspisivanje javne nabavke. Još ništa nema na vidiku i nemamo nikakvu pravu informaciju kada će to biti, a to je zbilja i teško objašnjivo ljudima koji su iseljeni i koji trenutno stanuju kao podstanari’’, kaže Drapić.

Maćehinski odnos Vlade Republike Srpske

Nenad Abramović, načelnik Općine Berkovići kaže da je u posljednjih nekoliko mjeseci uzaludno pokušavao stupiti u kontakt s nadležnim nakon čega je stekao utisak da se izbjegava dogovor. Zbog toga, kaže Abramović, strpljenje je nestalo i od Vlade Republike Srpske se traži da hitno realiziraju ovaj projekt.

‘’Nedavno kad je bio sastanak predsjednika Milorada Dodika s načelnicima općina Istočne Hercegovine, ja sam kao načelnik potencirao ovo pitanje i predsjednik je tada zadužio ministra Vipotnika da što prije dođe do te realizacije. Zadnjih par puta u pokušaju komunikacije s ministrom meni se čini da izbjegava odgovor na ta pitanja. Kao načelnik općine Berkovići mogu da kažem da smo samim tim postupkom izgubili strpljenje i evo pozivam javno Vladu RS, prije svega premijera Radovana Viškovića da hitno i bez odlaganja pristupi realizaciji ovog projekta, izgradnje devet stambenih jedinica. Kako je moguće da se natječaji raspisuju za različite poslove u RS, a kada je u pitanju jedna nevolja i sirotinja, onda novca nema. Kako je moguće da neki Prointer dobije višemilijunske iznose a da u općini Berkovići se ne može realizirati ovako jedan nužan projekt, to oni moraju da daju odgovor na to pitanje. Ja ih pozivam ovaj put iz krajnje nužde, strpljenje smo izgubili, reagirat ćemo i u budućnosti na to i na druge načine, ako u što skorijem razdoblju ne bude raspisan natječaj za izgradnju ovih stambenih jedinica’’, kategoričan je Abramović.

Istočna Hercegovina spada u najnerazvijeniji dio Republike Srpske, a primjer iz Ljubinja i Berkovića je samo još jedan u nizu dokaza maćehinskog odnosa Vlade Republike Srpske prema ovom dijelu Republike Srpske. 

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.