FOTO/VIDEO Dvadesetosmogodišnji Hercegovac djecu besplatno podučava guslanju
Entuzijazam i nesebična težnja da se znanje prenese na mlađe generacije, danas nije tako česta pojava. Ljudi su se nekako previše okrenuli ka samima sebi i u moru takvih imamo osobu koje se ističe i koje želi da sve ono što zna podijeli s drugima.
Marko Butulija iz Trebinja je dvadesetosmogodišnji guslar sa stažom dugim 24 godine. Danas je došao na ideju da u svome rodnom Trebinju osnuje školu guslanja i da svim dječacima i djevojčicama, ljubiteljima tradicije, pokloni svoje vrijeme i nauči ih svaku caku koju je i sam “pokupio“ od starijih i iskusnijih. Potpuno besplatno.
„Ja sam isto, poput njih sada, bio član jedne škole guslanja, gdje sam napravio svoje prve korake. Međutim, ta škola mi ne bi mogla pomoći da nisam kod kuće radio i vježbao. Obilazeći razna mjesta i družeći se s drugim guslarima, uvijek mi je bila želja da to svoje znanje prenesem na mlađe, na buduće naraštaje. Došao je i taj dan. Već smo imali tri probe i još djece se raspituje za ovu školu“, kaže Marko za Hercegovina.info.
Djeca koja su se upisala u školu guslanja su mahom gusle čuli po slavljima, za praznike i na obiteljskim okupljanjima. Povučena ljubavlju ka svojim korijenima, ova djeca se trude i žele pokušati oživjeti opjevane trenutke i povijesne junake. U vremenu kada modernizacija uzima svoj danak, osnovci koji cijene tradiciju su rijetkost. Ali, zahvaljujući Marku, dobili su priliku da se okupe i da steknu nova znanja i vještine.
„Kada su prvi put dolazili, obavili smo intervju sa svima i većina njih nema gusle, već su ovdje prvi put uzeli u krilo gusle i gudalo. To je dugotrajan proces i kada bi iz ove grupe izašlo par afirmiranih guslara, ja bih bio ponosan“, kaže Butulija i nastavlja:“Tko bude najuporniji i najtalentiraniji, taj će sigurno uspjeti. Naše je da se borimo i da ustrajemo u ovome.“
U ovoj grupici mladih guslara i jedna djevojčica je poželjela naučiti guslati. Ne ističe se, ali se nadamo da će svojim pristupom u školu dati vjetar u leđa drugim djevojčicama, da mogu, rame uz rame s dječacima biti odlični guslari.
A dječaci, većinom kažu da su za gusle čuli od starijih. Od braće, tata ili djedova.
Osmogodišnji Đorđe kaže da su mu gusle najdraži instrument. U školu rado dolazi, kako kaže zbog druženja i zbog svih pjesmica koje su naučili ovdje.
Šestogodišnji Luka kaže da je gusle zavolio gledajući brata kako gusla. Sretan je što je u školi naučio kako se gusla i kako se drži gudalo i sada i on može da bude veliki pored svog brata.
Sva djeca imaju istu pouku. Ovdje se lijepo druže, igraju se i uče. Kombinacijom svega toga, bez sumnje, netko od njih će postati profesionalan guslar, ali sigurno nikada neće zaboraviti školu koja im je dala šansu i priliku.
I učitelj Marko kaže da je to suština. Druženje.
„Pored učenja o tradiciji i povijesti, ovdje učimo i družiti se, voljeti, poštivati jedni druge, družiti se za čitav život i držati zajedno, jer su gusle uvijek spajale ljude.“
Marko ne krije da je ponosan i sretan što je ova škola zaživjela. Sretan je što ih je prepoznao i Rodoljub Drašković, koji im je, bez ikakve nadoknade, ustupio svoje prostorije. Jedina nadoknada je da ova djeca nauče guslati i da sutra gdje god da odu, ne zaborave Hercegovinu.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.