DUBROVNIK NIJE ODUŠEVLJEN Poznato kada počinje gradnja aerodroma u Trebinju
Gradnja aerodroma u Trebinju, nakon ishođenja svih potrebnih dozvola, trebala bi započeti 2026. godine. Najavio je to direktor Republičke uprave za geodetsko-imovinsko pravne poslove Republike Srpske, Dragan Stanković, u jednoj televizijskoj emisiji, piše Dubrovački vijesnik.
Aerodrom će biti smješten zapadno od Trebinja, podno Tvrdoša, u selu Taleža. U sklopu aerodroma planirano je izgraditi poletno-sletnu i rulnu stazu, platformu za opskrbu zrakoplova, parkiralište, terminal neto površine 12.000 kvadratnih metara, toranj kontrole leta, vatrogasnu stanicu, skladište goriva, garažno-tehnički blok i druge objekte.
Kako je tom prilikom istaknuo, pred njima je složen posao jer je riječ o velikoj površini zemljišta, a slijedi i eksproprijacija za 198 parcela
„Vlada Republike Srpske i mi smo već 2020. godine bili spremni za ovaj vrlo važan projekt. Proglasili smo ga kapitalnim, skratili rokove, odredili naknade i željeli što prije biti spremni za realizaciju. Nismo mogli predvidjeti pandemiju koronavirusa koja nas je značajno omela i usporila našu dinamiku,” podsjetio je Stanković.
Naveo je da se sada intenzivno radi na ovom za njih važnom projektu. „Ovaj aerodrom razvojna je prilika za Republiku Srpsku i predstavlja povijesni trenutak za nas,“ dodao je Stanković.
Najavio je i kako će Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju biti razmatran po hitnom postupku.
„Na taj način osigurat ćemo razdoblje do kraja 2025. godine za dovršetak određenih poslova, a tada bi trebalo očekivati početak izgradnje aerodroma,” istaknuo je Stanković.
Ovih dana opet tema
Ideju o gradnji aerodroma u Trebinju pokrenuo je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tijekom posjeta Banjoj Luci prije četiri godine, kada je predložio da Srbija na lokaciji Taleža, između Trebinja, Bileće i Gacka, izgradi aerodrom i upravlja njime. Vučić je tada najavljivao kako će prvi zrakoplovi poletjeti već 2022. godine, ali zbog pandemije sve je odgođeno. Prema dosadašnjim najavama Ministarstva prometa i građevinarstva Srbije, Republika Srbija trebala bi uložiti oko 50 milijuna eura u izgradnju trebinjskog aerodroma.
Entitet Republika Srpska osigurat će potrebne dozvole za priključnu komunalnu infrastrukturu i njezinu izgradnju.
Iako se posljednje dvije godine o aerodromu u Trebinju nije mnogo govorilo, ovih dana ova tema je prisutna u medijima ne samo Republike Srpske nego i cijele Bosne i Hercegovine.
Dubrovnik nije oduševljen
U Dubrovniku nisu oduševljeni najavom ove gradnje, što je jednom prilikom jasno istaknuo župan Nikola Dobroslavić:
„Dobili smo najavu izgradnje aerodroma na području Taleža u RS-u, u BiH. Smatramo kako je ta zračna luka prijetnja za Dubrovačko-neretvansku županiju i neprihvatljiv projekt za našu županiju i Republiku Hrvatsku. Prvo, lokacija je samo 5,5 kilometara udaljena od izvorišta Omble, glavnog izvora vode ne samo za Dubrovnik, već i područje od Stona do Prevlake. Naravno, ne želimo da se taj izvor ugrozi. Drugi aspekt je utjecaj na okoliš, prirodu i bioraznolikost. Treće, smatramo da predstavlja geostratešku prijetnju za našu županiju. Naš stav o ovom aerodromu definiran je u deklaraciji koju je donijela županijska skupština i poslali smo je na brojne adrese, uključujući Akademiju znanosti i umjetnosti, koja u potpunosti podržava naš stav. Načelno, nemamo ništa protiv da naši susjedi grade što smatraju korisnim za svoj razvoj i kvalitetu života svojih građana, ali ne smiju takvim projektima ugroziti prekogranično područje naše županije,” izjavio je tada Dobroslavić.
Aerodrom Trebinje nalazio bi se na manje od 50 kilometara od tri već postojeća međunarodna aerodroma – Tivta u Crnoj Gori, Dubrovnika u Hrvatskoj i Mostara u BiH.
Inače, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) utvrdilo je prije dvije godine prijedlog osnova za pregovore s Vladom Srbije o suradnji pri izgradnji aerodroma u Trebinju.
Kako je navedeno, na ovaj način uspostavlja se osnova za zajednički nastup dviju država prema trećim zainteresiranim stranama i dostupnim izvorima za financiranje izgradnje aerodroma, koji će „omogućiti veći protok ljudi, robe, kapitala i usluga, a samim time i gospodarski razvoj.“
O ovom prijedlogu treba se izjasniti i Predsjedništvo BiH, koje do sada o njemu nije raspravljalo.