Državi skupo osigurati vjerske službenike

„Prije nekoliko godina Vijeće ministara BiH tražilo je da im Crkve i vjerske zajednice dostave broj službenika koji bi trebali osiguranje. Kada su vidjeli koliko bi koštalo osiguranje vjerskih službenika, nisu htjeli prihvatiti taj prijedlog“, kaže Tomašević za Hercegovina.info.

Zdravstveno osiguranje vjerskih službenika u Bosni i Hercegovini je jedno od brojnih otvorenih pitanja, a komotno se može reći da su isti trenutačno, u većem dijelu zemlje - zaboravljeni. Brojni svećenici i časne sestre, ukoliko nisu zaposleni, nemaju zdravstvenog osiguranja. Isto je i sa pripadnicima drugih vjerskih zajednica, sveštenicima, imamima.

Tajnik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine msgr. Ivo Tomašević kaže da je Biskupska konferencija više puta pokušavala riješiti ovo pitanje na razini države, ali do sada nije uspjela u tome.

„Biskupi su puno puta razgovarali na tu temu i zalagali se da svi crkveni predstavnici budu osigurani na državnoj razini na jednak način ponajprije radi premještaja, ali bez rezultata. Na tom pitanju radilo je i Međureligijsko vijeće BiH. Prije nekoliko godina Vijeće ministara BiH tražilo je da im Crkve i vjerske zajednice dostave broj službenika koji bi trebali osiguranje. Kada su vidjeli koliko bi koštalo osiguranje vjerskih službenika, nisu htjeli prihvatiti taj prijedlog“, kaže Tomašević za Hercegovina.info.

Zdravstveno osiguranje u Federaciji je na razini županija, a u RS-u na entitetskoj razini. Tako svaka županija pitanje zdravstvenog osiguranja vjerskih službenika različito rješava, baš kao i RS.

„Tako je, koliko sam informiran, npr. Zapadno-hercegovačka županija ove godine uključila vjerske službenike u zdravstveno osiguranje, ali je pitanje, hoće li tako biti i sljedeće godine. Kanton Sarajevo posljednjih godina preko Ordinarijata daje osiguranje pod posebno povoljnim uvjetima određenom broju crkvenih predstavnika itd.“, ispričao je Tomašević. Podsjećamo da i HNŽ zadnjih godina izlazi u susret u ovom pogledu, te uplaćuje sredstva vjerskim zajednicama na to ime.

Kada je u pitanju RS, tu je zakon propisao prava svih onih koji su u službi vjere. Tako se u članku 10 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, među obveznim osiguranicima navode osobe koje obavljaju vjersku službu. U članu 13 istoga zakona se kaže da je osiguranik – vjerski službenik onaj koji na temelju rješenja vjerske zajednice obavlja vjersku službu.

Međutim, poteškoću predstavlja što svećenici moraju imati prebivalište u tom entitetu, a što je problem radi čestih premještaja.

Upravo zbog neujednačenosti prava vjerskih službenika to bi pitanje trebalo riješiti na državnoj razini.

U Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH piše 'država se obvezuje regulirati mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje vjerskih službenika, posebnim propisom'. Međutim, u Zakonu nije navedeno kako se to treba riješiti pa se to danas ne rješava.  

Vjerske zajednice same iznalaze načine da pokriju liječenje svojih službenika, a često to znači plaćanje skupih pregleda u privatnim klinikama.

K.Perić/Hercegovina.info