DRUGI ZAHTJEV Jadranko Prlić tražio prijevremeno oslobađanje, sutkinja smatra da mora čekati istek kazne

Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (IRMCT) odbio je zahtjev Jadranka Prlića za prijevremeno puštanje na slobodu, zaključivši da težina njegovih zločina i nedovoljna rehabilitacija nadmašuju argumente za njegovo oslobađanje.

Prlić, bivši predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, 2013. godine osuđen je pred Haškim tribunalom na 25 godina zatvora zbog teških povreda Ženevskih konvencija, kršenja zakona i običaja ratovanja te zločina protiv čovječnosti. Presuda je potvrđena 2017. godine, a kaznu od 2019. godine izdržava u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prema međunarodnim standardima, Prlić je stekao pravo na prijevremeno puštanje u travnju 2024. godine, nakon što je odslužio dvije trećine kazne, no sud je procijenio da nema osnove za njegovo oslobađanje.

U odluci se naglašava da su zločini za koje je osuđen iznimno teški, uključujući etničko čišćenje i sustavno progonstvo Bošnjaka. Iako je tijekom izdržavanja kazne pokazao dobro ponašanje i javno se oglasio o svojoj odgovornosti, sud smatra da njegovi izrazi kajanja nisu dovoljno jasni niti potkrijepljeni konkretnim djelima. Udruge žrtava oštro su se usprotivile njegovom puštanju, naglašavajući da nije iskreno izrazio kajanje. Također, sud nije pronašao iznimne humanitarne ili zdravstvene razloge koji bi opravdali njegovo prijevremeno oslobađanje.

S obzirom na sve navedeno, sutkinja IRMCT-a Graciela Gatti Santana zaključila je da Prlić ostaje u zatvoru do isteka kazne 16. kolovoza 2032. godine.

U odluci se navodi: "Uzimajući u obzir težinu zločina, zaštitu zajednica pogođenih njegovim djelima, izostanak jasnog i vjerodostojnog izraza kajanja, kao i protivljenje žrtava, Prlić trenutno ne ispunjava uvjete za prijevremeno puštanje na slobodu."