DRUGA NAJKORUMPIRANIJA ZEMLJA U EUROPI Pravosuđe BiH popušta pred korupcijom, kazne uglavnom uvjetne

transparency korupcija
transparency international

Pravosuđe BiH i dalje popušta pred korupcijom – presudama dominiraju uvjetne kazne, istrage se obustavljaju, oslobađajuće presude su sve češće, a broj osuđujućih presuda za visoku korupciju smanjen je u odnosu na prošlu godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dok su u 2024. godini neka tužiteljstva ostala bez ijedne podignute optužnice za kaznena djela visoke korupcije, blaga kaznena politika i trend smanjenja broja optužnica potvrđuju zabrinjavajuću nespremnost institucija da se ozbiljno suprotstave korupciji.

Od 194 osuđujuće presude za korupciju, gotovo polovica ili 46% odnosila se na uvjetnu kaznu, dok je u 2024. godini zabilježeno 130 pravomoćnih osuđujućih presuda za ova kaznena djela, što je za gotovo 8% lošiji rezultat u odnosu na 2023. godinu. S druge strane, sudovi u Bosni i Hercegovini povećali su broj oslobađajućih presuda za 20% u 2024. godini u odnosu na prethodnu godinu (s 26 na 31), unatoč činjenici da je, prema Indeksu percepcije korupcije (CPI) Transparency Internationala, BiH druga najkorumpiranija zemlja u Europi i bilježi najgori rezultat od 2012. godine.

Jedan od razloga sve raširenije prisutnosti korupcije u BiH jest i kaznena politika koja, osim što nije dovoljno stroga, pokazuje trend ublažavanja. Udio novčanih kazni u pravomoćnim presudama povećan je s 4,7% na 8,4%, dok se kaznena djela korupcije i dalje najčešće sankcioniraju uvjetnim kaznama, koje čine 51,5% pravomoćnih osuđujućih presuda za korupcijska kaznena djela u BiH u 2024.

Podaci koje je TI BiH objavio na Interaktivnoj mapi procesuiranja korupcije pokazuju da ni tužiteljstva u BiH nisu pokazala napredak u borbi protiv korupcije. Tako su tužiteljstva u BiH u 2024. godini donijela 699 naredbi o neprovođenju istrage, što je za 6,2% više u odnosu na prethodnu godinu, dok je istovremeno smanjen broj otvorenih istraga za korupcijska kaznena djela. Rezultati rada tužiteljstava najbolje ilustrira podatak da je od 262 riješene istrage u 98 slučajeva donesena naredba o obustavi istrage – odnosno, svaka treća istraga za korupcijska kaznena djela završava obustavom. U prošloj je godini broj otvorenih istraga za kaznena djela visoke korupcije smanjen za 15%, dok je broj podignutih optužnica za korupcijska kaznena djela najniži u posljednje četiri godine.

U konkretnim primjerima posebno se ističu županijska tužiteljstva u Posavskoj županiji, Županiji 10, Zapadnohercegovačkoj županiji i Županiji Goražde, te Tužiteljstvo Brčko distrikta, koja u 2024. godini nisu podigla niti jednu optužnicu za kaznena djela visoke korupcije. Upravo zbog toga što prije treba uspostaviti uvjete za rad Posebnog odjela federalnog tužiteljstva za suzbijanje korupcije, organiziranog i međužupanijskog kriminala.

TI BiH je, zajedno s Balkanskom istraživačkom mrežom BiH, proveo istraživanje stupnja transparentnosti pravosudnih institucija, čiji podaci pokazuju da sudovi i tužiteljstva u zakonskom roku odgovore na 40% zahtjeva za slobodan pristup informacijama koje su podnijeli građani. Analize pokazuju da su institucije svaki treći zahtjev građana (35%) potpuno ignorirale ili donijele odluku kojom se odbija zahtjev za pristup informacijama. S druge strane, TI BiH je u 72,3% slučajeva dobio potpune informacije u zakonskom roku. Ove razlike sugeriraju da institucije različito postupaju ovisno o tome tko podnosi zahtjev, te računaju na to da građani nemaju mogućnosti i motivaciju pokretati žalbeni postupak kako bi ostvarili svoje zakonsko pravo na slobodan pristup informacijama.

Primijećeno je poboljšanje u određenim područjima, pa je tako broj tužiteljstava koja objavljuju cjelovite optužnice na svojim internetskim stranicama povećan s tri u 2022. na jedanaest u 2023. Međutim, s obzirom na to da i dalje 45% tužiteljstava ne objavljuje cjelovite optužnice te da sudovi i tužiteljstva ne tretiraju zahtjeve građana za pristup informacijama na jednak način, još uvijek postoji prostor za unapređenje transparentnosti pravosuđa.

Događaj je bio prilika i za razgovor o usvajanju novog Zakona o VSTV-u, pri čemu je naglašena potreba za osiguravanjem jamstava neovisnosti pravosuđa od izvršne vlasti. Ponovljeni su raniji prijedlozi TI BiH za jasne kriterije pri izboru članova VSTV-a, davanje prednosti kvalifikacijama u odnosu na etničku pripadnost, sprječavanje sukoba interesa kroz strože odredbe i sankcije te uspostavu učinkovitih mehanizama provjere imovine, uključujući obveznu prijavu imovine bliskih srodnika.

Također, TI BiH od ranije zahtijeva definiranje jasnih kriterija za imenovanje komisija koje ocjenjuju i testiraju kandidate za pravosudne funkcije, kako bi se spriječili subjektivni utjecaji i manipulacije. Venecijanska komisija je u svom Mišljenju o nacrtu Zakona o VSTV-u potvrdila mnoge preporuke TI BiH, naglašavajući potrebu da prednost treba dati kompetentnosti u odnosu na etničku pripadnost kandidata, te da se pri izboru na ključne pravosudne funkcije prvenstveno treba oslanjati na objektivne kriterije temeljene na mjerljivim kompetencijama.