DOZVOLE ZA STRANE RADNIKE U HRVATSKOJ Nepalaca prvi put više od državljana BiH, Indijaca više nego Srba

Još je 2021. velika vijest bila da su među stranim radnicima u Hrvatskoj peti po brojnosti bili Nepalci. Nada da u Hrvatskoj mogu sebi osigurati bolji život već je godinu dana kasnije učinila da državljani Nepala budu na trećem mjestu po broju izdanih dozvola za rad i boravak u Hrvatskoj. Tako je bilo i lani, s time da su po broju izdanih dozvola državljani Srbije bili ispred onih iz Nepala za tek petstotinjak dozvola. Daleko brojniji od svih na prvom su mjestu bili državljani Bosne i Hercegovine.

No, u prva dva mjeseca ove godine Nepalci su najbrojniji strani radnici kojima su izdane radne dozvole i dozvole boravka. Možda su dva mjeseca prekratak period za zaključak da radnici iz BiH više nisu radna snaga na koju se Hrvatska najviše oslanja i da su to sada Nepalci, koji su nekako postali i sinonim za sve strane radnike u Hrvatskoj, osim onih koji dolaze iz susjednih zemalja, donosi Telegram.

Možda je takav poredak posljedica dvostrukih dozvola, do kraja nejasnih podataka, ali isto je stanje u administraciji bilo i lani i prije tri godine. Zato se na te podatke moguće osloniti, barem ako se želi pratiti trend. Moguće je i to da će se s približavanjem turističke sezone sadašnja situacija promijeniti, da ćemo imati sve više radnika iz susjednih država. No, podaci MUP-a kažu da je u razdoblju od 1. siječnja do 29. veljače izdano 7038 radnih dozvola za državljane Nepala, dok su na drugom mjestu radnici iz BiH za koje je odobreno 999 dozvola manje.

Indijci ispred radnika iz Srbije

Dvomjesečna statistika pokazuje i to da su na trećem mjestu državljani Indije, a tek na petom radnici iz susjedne Srbije. Stručnjaci koji su detaljnije pratili tržište rada, ali i demografske prilike u susjednim državama, isticali su da bazen radne snage u susjedstvu nije nepresušan i da će se struktura stranih radnika sve više mijenjati u korist onih iz udaljenijih zemlja, poput Nepala, Indije ili Filipina. Uz to državljani Srbije i BiH ipak nisu u većini slučajeva spremni raditi za plaće koje nude domaći poslodavci, posebice što imaju mogućnost odlaska u države članice EU bogatije od Hrvatske.

Razdoblje od početka godine možda je prekratko za trajne zaključke zaključke o kretanju radne snage, ali brojke zasad kažu da je u tom periodu od 32.725 izdanih dozvola čak 15.742 izdano državljanima Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina. To znači da na državljane te četiri azijske države, u kojima hrvatski poslodavci već godinama traže radnu snagu, otpada 48,1 posto svih izdanih radnih dozvola.

Dolazi i sve više Uzbekistanaca

Donedavno je to bila tek trećina izdanih radnih dozvola. No, ove je godine među prvih deset država iz koje u Hrvatsku dolaze strani radnici ušla još jedna azijska država – Uzbekistan. U dva mjeseca državljanima Uzbekistana izdano je 830 radnih dozvola. Kad se taj broj doda ostalim državama iz Azije, onda se može reći da je više od 50 posto radnih dozvola odobreno radnicima s tog kontinenta.

Takav je rasplet hrvatske vlasti uhvatio nespremne ili nezainteresirane i država tek sada razmatra kako integrirati te ljude u društvo, ali i zaštititi njihova prava, ne samo kad su radni odnosi u pitanju nego i minimumi po pitanju stanovanja.