Dolazi bolje vrijeme za prevarene žirante: Sud presudio u korist dva jamca

Drugostupanjski banjalučki sud je, naime, 5. lipnja ukinuo presudu Osnovnog suda koji je u travnju 2011. odbio prigovore žiranata D.J. i GM iz Banjaluke na naloženo sudsko izvršenje prema njima radi namirenja duga kreditnog dužnika JS u iznosu od 4763 KM sa kamatom, te troškovima sudskog procesa od 450 KM, pišu Nezavisne novine.

Oborena presuda Osnovnog suda predviđala je zapljenu i prodaju pokretnina kreditnog dužnika i žiranata kojima je uz to, pod prijetnjom kaznene odgovornosti, zabranjeno raspolagati zaplijenjenim stvarima.

Banjalučki Okružni sud je, pak, u obrazloženju svoje presude, između ostalog, ukazao da navedeno rješenje o ovrsi nije dostavljeno kreditnom dužniku zbog njegove nepoznate adrese, te da je Bobar banka nakon toga odustala od ovrhe protiv dužnika, a nastavila sa terećenje žiranata.

Drugostupanjski sud je odluku Osnovnog suda da odbije prigovore žiranata ocijenio "nerazumljivom", ističući da se prvostupanjski sud morao izjasniti o odluci banke da povuče prijedlog za ovrhu protiv kreditnog dužnika.

U Udruženju za zaštitu žiranata BiH su presudu banjalučkog Okružnog suda ocijenili ohrabrujućom ističući da je posljednjih godinu dana primjetno da se u institucijama vlasti i pravosuđu počinje obraćati više pozornosti na probleme kreditnih jamaca.

"Okružni sud je prvostupanjsko rješenje odlično okarakterizirao kao nerazumljivo, jer se ni u kom slučaju ne može opravdati to što Osnovni sud ili banka nisu pronašli adresu kreditnog dužnika, jer imaju na raspolaganju mehanizme da to utvrde. Zbog njihovog nemara ne smiju ispaštati žiranti, i drago mi je da je drugostupanjski sud to prepoznao ", izjavio je Jovica Cvjetković, predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH.

Primjetno je, kaže, da su sudovi u RS, posebno nakon izmjena zakona o bankama, mikrokreditnim organizacijama i leasing društvima od 1. prosinca 2011. počeli ozbiljnije pristupaju problemima oštećenih jamaca.

"Ako bi se sudovi na isti način ozbiljno pozabavili svim predmetima u kojima se pojavljuju falsifikati, neadekvatna ili nekompletna dokumentacija, vjerujem da bi više od polovice slučajeva bilo riješeno u korist žiranata koji otplaćuju tuđe kredite", istaknuo je Cvjetković.

U Bobar banci jučer nismo uspjeli dobiti komentar o pomenutom predmetu, dok nam u Udruženju banaka BiH nisu mogli reći kakva su uobičajena postupanja banaka kada je nepoznata adresa neurednog kreditnog dužnika. Ističu, međutim, da su sva postupanja banaka bazirana na Zakonu o obveznim odnosima i odredbama kreditnog ugovora.

"Banke, naravno, štite svoje interese i moraju postupati strogo po zakonu i po ugovoru", tvrdi Mijo Mišić, izvršni tajnik Udruženja banaka, i odbacuje ocjene da su žiranti do sada bili prepušteni sami sebi. "Nitko od žiranata prije ulaska u obvezni odnos nije konzultirao ni sud niti bilo koga i očito je da veliki broj njih nije spreman preuzeti svoj dio odgovornosti", smatra Mišić.

On je, ipak, izrazio očekivanje da će veliki broj konfliktnih slučajeva između banaka i kreditnih dužnika, odnosno jamaca, biti preduprijeđen usvajanjem planiranog zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga u FBiH, za koji vjeruje da će biti kvalitetniji od lani donesene legislative u RS.