DOKAZANO Vujnić potpisivala kredite bez ovlasti

Bivša direktorica Investicijsko razvojne banke Republike Srpske Snežana Vujnić, nije bila ovlaštena za potpisivanje kredita nakon 30. ožujka 2016. godine! Iako je nakon tog datuma i uhićenja zbog zloupotrebe položaja, svoj potpis stavila i “odobrila” na desetke milijuna maraka.

Ovo potvrđuje dokument koji je u posjedu eTrafike, a koji nedvosmisleno pokazuje od kada do kada je Vujnić bila ovlaštena za potpis na odobrene kredite. Ona je 30. ožujka 2012. godine imenovana na mjesto direktorice IRB-a RS, a mandat joj je istekao točno četiri godine kasnije, nakon čega nije produžen. Vujnić stoga nije mogla potpisivati kreditna zaduženja, iako je s tim nastavila pune četiri godine.

Od 30. ožujka 2016. pa do 3. siječnja 2021. godine, kada je imenovan novi direktor, sve odluke IRB-a RS su nezakonite!

Među nezakonito potpisanim odlukama, u razdoblju kada Vujinić nije imala nikakve ovlasti da ih odobrava, jest i ugovor o zasnivanju založnog prava na nepokretnostima nekada čuvene slastičarnice “Pingvin” u Banjaluci. Odvjetnik Din Tešić, koji zastupa vlasnicu spomenute slastičarnice, koja je tužila IRB RS, ističe da dokazi do kojih je došao portal eTrafika nedvosmisleno potvrđuju da su nezakonite sve odluke koje je Vujinić potpisala u spornom razdoblju.

“Ništavi su i svi ugovori o kreditima i ugovori o zasnivanju hipoteke, kao i sve ugovorene zabrane prometovanja nepokretnosti koje su predmet osiguranja takvih nezakonitih kredita. U ovakvim slučajevima, što je jasno regulirano kako Zakonom tako i odlukama Vrhovnog suda Republike Srpske, koje ćemo prezentirati sudu u nastavku postupka, dolazi do oglašavanja ugovora o kreditu ili odluke ništavom od strane suda, pa oni ne proizvode posljedice, tj. IRB RS nema pravo potraživati ugovorene kamate, niti da sredstva osiguranja koja su založena za dobivanje kredita budu prodavana putem suda u izvršnom postupku”, tvrdi Tešić.

IRB RS u ovom slučaju, kaže Tešić, jedino može potraživati novac koji je korisnik kredita dobio bez ikakvih interesa, tj. kamata, i to u parničnom postupku, a ne u izvršnoj prodaji nepokretnosti dužnika.

“Ovo zato što je hipoteka nezakonito upisana. U budućnosti će se postaviti i pitanje zakonitosti svih odluka IRB-a RS u ovom spornom razdoblju, kao i fondova kojim IRB RS upravlja, posebno onih koji se odnose na prodaju akcija poduzeća i odluka kojim je upravljano poduzećima u kojima IRB RS, tj. Akcijski fond Republike Srpske posjeduje akcije”, kaže Tešić.

Ovo znači da bi se sve što je Vujnić u tom razdoblju potpisala trebalo oglasiti nezakonitim i vratiti u prvobitno stanje, da su upisane hipoteke nevažeće i da IRB RS sada od dužnika može tražiti samo glavnice, ali ne i kamate.

Nakon što joj je istekao mandat i ovlasti, Vujnić je nastavila potpisivanje kreditnih zaduženja do odlaska iz direktorske fotelje, bez obzira na to što nije mogla potpisati ni jedan jedini papir. Ovo sada koriste brojni klijenti koji su pokrenuli tužbu i traže da se njihova dugovanja ponište, a pozajmice otpišu, što će proračun Republike Srpske koštati milijune maraka.

Interesantno je da Vojnić u četverogodišnjem razdoblju nije ponovo imenovana na mjesto direktora, niti joj je dodijeljen status vršiterlja dužnosti, pa je sve poslove u ovoj banci obavljala bez ovlasti.

Ona je imenovana na ovu funkciju 2012. godine, a nekoliko dana prije isteka četverogodišnjeg mandata, 2016. godine, uhićena je zbog sumnje da je sudjelovala u višemilijunskim bankarskim pronevjerama. Riječ je o Bobar banci, a grupa ovlaštenih osoba kojoj se još uvijek sudi, među kojima je i bivša direktorica IRB-a, se tereti da je iz banke izvukla preko 125 milijuna maraka.

Nakon puštanja iz pritvora, i pored optužbi koje joj se stavljaju na teret, vlasti Republike Srpske na čelu s tadašnjim predsjednikom Miloradom Dodikom, ponovo je vraćaju na staru funkciju. Ona se vraća na posao iako joj je u međuvremenu istekao mandat i nije dobila novo imenovanje niti status vršitelja dužnosti. Bez nove odluke o imenovanju radila je kao direktorica najveće banke u RS sve do 2020. godine.

Ostalo je nejasno kako je Vujinić mogla raditi pune četiri godine nakon isteka mandata i potpisivati odobrenja za kredite bez ovlasti Nadzornog odbora za poslove koje obavlja. Zapravo, nije jasno na osnovu čega je dobivala svoju plaću, ako je uopće radila za platu.

Ova afera bi mogla koštati, dakle, entitetski proračun za iznos od nekoliko desetaka milijuna maraka jer je gore navedeno postalo osnova za tužbu onima koji su podigli kredite preko IRB-a u razdoblju u kojem Vujinić nije mogla potpisivati takve odluke, te će u sudskim procesima koji su u pripremi tražiti poništavanje odluka.

To dalje, neće značiti povrat novca u proračun IRB-a, jer je on odavno potrošen, a među kreditiranim tvrtkama je i niz onih bliskih vlastima koje su dobivale novac iako su bile pred gašenjem. Jedna od njih je i spomenuta slastičarnica „Pingvin“, u to vrijeme bliska vrhu vladajućeg SNSD-a, koja je novac dobila iako su u medijima mjesecima pisalo da je pred propadanjem, što se kasnije i dogodilo. Kredit nije vraćen niti više postoji nada da će se tako nešto dogoditi, a ključna obrana bivšim rukovoditeljima ove tvrtke je upravo to da je odluka o kreditu ništavna.

Vlasnici “Pingvina” Slavici Grebenar jedan od njenih kredita odobren je u razdoblju kada Vujnić nije imala ovlasti da ga potpiše, a sada je jasno da će on biti ništavan i zbog nezakonitosti vezanih uz neispravno obračunate promjenjive kamatne stope.

Slično se dogodilo kada je članovima Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske istekao mandat, pa je Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio stav nižestupanjskog suda da su ovlasti nakon isteka mandata tehničke prirode i da je djelovanje ograničeno na poslove u okviru tzv. tehničkog mandata, a to znači da se ne mogu donositi akti kojima se nameću prava i obaveze drugim subjektima.

Prema važećim zakonima, tvrdi odvjetnica Bojana Vranješ Ćoćkalo, kada je trajanje mandata članu uprave (direktoru) određeno brojem godina, mjeseci ili dana, onda istekom posljednjeg dana trajanja tako određenog mandatnog razdoblja imenovana osoba više nije član uprave.

“Radnje koje poduzima osoba kojoj je istekao mandat ne mogu se smatrati radnjama člana uprave, jer ih ta osoba više nije ovlaštena poduzimati”, objasnila je ona.

Očitovanje po ovom pitanju eTrafika je zatražila i od Investicijsko razvojne banke RS, ali do završetka ovog teksta nisu odgovorili na pitanja. Pitani su u kojem razdoblju Snežana Vujnić bila dikretorica IRB RS i zatražili točan datum, kao i je li nakon 30. ožujka 2016. godine donesena odluka o njenom imenovanju na drugi mandat uz zahtjev da se ta odluka dostavi. Od njih je tražen i komentar na tvrdnje da će klijenti zahtijevati poništavanje ugovora o kreditu i zasnivanju založnog prava na pokretnim i nepokretnim stvarima zbog nezakonitog potpisivanja zahtjeva za kredite, zato što Vujnić nije bila ovlaštena za potpisivanje.