DOK PRUGA STOJI NEOBNOVLJENA Građani samo u ovoj godini uplatili 28 milijuna KM temeljem naknade za zaštitu od nesreća

Dok vladajući „ne znaju“ kako sanirati prugu kod Jablanice, što će koštati pet milijuna KM, od građana su od siječnja do rujna 2024. prikupili 28,4 milijuna KM, a u posljednjih 10 godina 331,6 milijuna KM.

Federalna vlast ni 50 dana nakon razornih poplava nije započela sanaciju oštećene pruge koja je prouzročila višemilijunsku štetu za gospodarstvo te otpuštanje velikog broja radnika. Pravdaju se procedurama i razgovorima s međunarodnim institucijama radi dobivanja kredita za tu svrhu, piše Fokus.

Istovremeno, vlast na mjesečnoj razini prikuplja ogromna sredstva od građana i gospodarskih subjekata temeljem naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Javnost nema potpuni uvid u to gdje se taj novac koristi.

Podaci Porezne uprave

Prema službenim podacima Porezne uprave FBiH, samo od siječnja do rujna ove godine, odbijanjem navedene naknade od plaća građana prikupljeno je 28.487.166 KM. Ova naknada se od svake plaće jednog poreznog obveznika mjesečno odbija u iznosu od 0,5 posto. Na mjesečnoj razini to iznosi 3,1 milijun KM. Dakle, građani su ovim nametima, praktički od vlastitih plaća, u samo dva mjeseca izdvojili 6,2 milijuna KM, što je više nego dovoljno za sanaciju pruge kod Jablanice. Prema izračunu vlasti u FBiH, sanacija oštećene pruge kod Jablanice koštat će oko pet milijuna KM.

Odgovarajući na zastupničko pitanje federalnog zastupnika Admira Čavalića, iz Porezne uprave FBiH naveli su da su temeljem ove naknade od 2014. do rujna ove godine, dakle za nepunih 10 godina, prikupili nevjerojatnih 331.601.684 KM! Dodatnih 22,5 milijuna KM prikupljeno je temeljem iste naknade, ali od gospodarskih subjekata za samostalne djelatnosti i povremeni samostalni rad.

Općine i županije

Sredstva posebne naknade trebala bi se koristiti isključivo za svrhe koje su utvrđene Zakonom o zaštiti i spašavanju. Sve se uplaćuje na jedinstveni račun, od čega 20 posto ide entitetu, 30 posto županijama, a 50 posto općinama. Budući da najveći postotak ide općinama, logično je da općine u Sarajevskoj županiji dobivaju znatno više nego, primjerice, poplavama pogođene općine poput Jablanice, Fojnice i sl. Međutim, tu su viši nivoi vlasti i institucije poput Federalne uprave civilne zaštite, koje posebnim odlukama trebaju i moraju regulirati ili usmjeravati ovaj novac.