DODIK I CRNA LISTA Hoće li banke deblokirati račune sankcioniranima?
Nakon najnovijih američkih sankcija, na čijem se popisu našlo 13 dužnosnika iz Republike Srpske, predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik najavio je da će banke morati deblokirati račune sankcioniranima. Dok ekonomisti tvrde da ni Agencija za bankarstvo ni Dodik ne mogu izdavati naloge bankama, politički analitičari ne očekuju promjenu politike nove američke administracije prema Bosni i Hercegovini.
Od najave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će banke od ponedjeljka morati deblokirati račune osobama na crnoj listi, za sada, nema ništa, prenosi BHRT.
„A što se tiče Marphyjevog pritiska na banke, naći ćemo način da zaštitimo naše građane. Od ponedjeljka sve banke morat će otvoriti račune u konvertibilnim markama svim osobama“, napisao je Dodik na platformi X.
Ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić ističe da Dodik nema ustavne ovlasti za izdavanje takvih naloga i naredbi bankarskom sektoru. Smatra da je Agencija za bankarstvo Republike Srpske trebala odmah kontaktirati OFAC kako bi se utvrdilo na koji način se mogu isplaćivati plaće sankcioniranima.
„Predsjednik Republike Srpske nema nikakve ustavne ovlasti nad bankama, niti nad Agencijom za bankarstvo. Agencija za bankarstvo regulira njihov rad. Ni Agencija za bankarstvo ne može djelovati naredbodavno“, napominje Cenić.
Iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske nismo dobili odgovor na pitanje jesu li zaprimili zahtjev predsjednika RS Milorada Dodika za deblokadu računa u bankama osobama koje su se našle na američkoj crnoj listi i ima li eventualni nalog zakonsko uporište.
Ni u Agenciji za bankarstvo BiH ne izjašnjavaju se o tome ima li Dodikova najava zakonsko utemeljenje.
„Mi u ovom trenutku nemamo više informacija od onih koje su objavljene u medijima, tako da suštinski ne možemo dati niti zauzeti neki specifičan stav“, kazao je predsjednik Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.
Obraćanje Milorada Dodika odlazećoj američkoj administraciji i veleposlaniku Michaelu Murphyju na društvenoj mreži X komentirali su i državni ministri.
„To nisu odluke ni hir jednog čovjeka u SAD-u. Neka istraže oni koji slave kako dolazi do sankcija, koji je to proces skidanja sankcija i kakav je to administrativni postupak u kojem sudjeluje više razina američke administracije, onog dijela koji nije politički pristran“, rekao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
„Mislim da treba širiti nadu i optimizam da neće biti takvog bahatog ponašanja u američkoj administraciji u budućnosti“, kaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
Unatoč optimizmu dužnosnika iz Republike Srpske, analitičarka Tanja Topić ne očekuje značajne promjene i zaokret u američkoj politici prema Bosni i Hercegovini, jer, smatra, nije joj u fokusu.
„Vrlo je teško pronaći argumente za očekivanja i brzo uklanjanje s popisa sankcioniranih jer znamo da su neki od sankcioniranih dobili potvrdu sankcija u vrijeme prvog Trumpova mandata i nisu uklonjeni s popisa“, navodi Topić.
Odgovor nije stigao ni iz Investicijsko-razvojne banke. Nismo saznali je li IRB počela primjenjivati u Narodnoj skupštini usvojen set zakona koji joj omogućavaju obavljanje platnog prometa i primanje novčanih depozita, kao pomoć tvrtkama na „crnoj listi“.