DISKRIMINACIJA I MOBING Više od 50 posto ispitanika u BiH doživjelo neki oblik nasilja na radnom mjestu

U okviru projekta "Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada", fondacije "Infohaus" iz Sarajeva i "Lara" iz Bijeljine, uz financijsku podršku Europske unije, provele su istraživanje koje je pokazalo kako je više od 50 posto ispitanika u Bosni i Hercegovini doživjelo neki oblik diskriminacije ili nasilne radnje na radnom mjestu.

Iz ankete koju su uradile fondacije „Infohaus“ i „Lara“ vidljivo je kako su većinom žene žrtve psihičkog nasilja i diskriminacije na tržištu rada. 

Istraživanje pokazuje da slučajevi diskriminacije na radnom mjestu u većini slučajeva ostaju neprijavljeni. Razlozi su strah od gubitka posla, jer je mobing teško dokazati, a sudski procesi dugo traju, piše BHRT.

„Ono što se najčešće prijavljuje kao slučajevi jesu uvredljive riječi, komentari, gestikulacije, insinuacije, znakovi koji upućuju na imitaciju seksualnih odnosa i nepotrebni fizički kontakti i dodirivanje“, kaže projektna koordinatorica u Fondaciji Lara Ljilja Lukić.

Pitali smo građane jesu li doživjeli neki oblik diskriminacije na poslu i bi li ih prijavili.

Institucija Ombudsmana Bosne i Hercegovine primila je u prošloj godini 187 žalbi zbog diskriminacije, od čega se 43 odnose na mobing. Apelanti se uglavnom žale na nejednak tretman i onemogućavanje napredovanja na poslu, vrijeđanje, dodjelu dodatnih poslova ili mobing praznog stola. Od 14 preporuka Ombudsmana, poslodavci su ih samo u dva slučaja u potpunosti uvažili.

„Jako je teško dokazati, a druga poteškoća je vertikalni mobing koji potiče od rukovoditelja koji bi trebao biti taj koji eliminira sve oblike diskriminacije, pa i mobing, ali u 90 posto slučajeva on je izvor mobinga“, ističe ombudsman Bosne i Hercegovine Nevenko Vranješ.

Rješavanje pisanim putem

Agencija za mirno rješavanje radnih sporova Republike Srpske u prošloj godini primila je 465 prijava, 10 se odnosi na mobing, a samo dva su riješena sporazumno. Savjetuju komunikaciju pisanim putem.

„Što više pisanim putem kako bi imali trag o načinu obraćanja jedne osobe dugoj osobi. Kad imate pisani trag lakše je dokazati, nego kad je moja riječ protiv tvoje. Generalno je uznemiravanje teško dokazati, jer većinom bude između dvije osobe u 4 oka bez svjedoka“, navodi Jovana Borjan-Lazuta iz Agencije za mirno rješavanje sporova RS.

Značajno je narušena radna disciplina i radna kultura u odnosu na prije 15 godina. Radne obveze radnici mnogo ležernije doživljavaju, smatra predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

„Dosta je subjektivna stvar što je diskriminacija, na što se odnosi, ali definitivno ono što smo mogli nekada očekivati od radnika da je sasvim normalno produžiti sat dva na poslu ili doći u subotu ako je gužva, danas je to sve teže i teže i smatra se diskriminacijom“, navodi Adnan Smailbegović.

Sudovi u Bosni i Hercegovini su u 2022. godini primili 812 predmeta koji se odnose na diskriminaciju na radnom mjestu. Od toga je 188 riješeno, 108 odbačeno, a ostali još nisu dobili sudski epilog.