DIREKTOR ELEKTROPRIVREDE BiH Jedina poslijeratna investicija bila je VE Podveležje, sve ostalo je iz prošlog stoljeća

Ravnatelj Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) Sanel Buljubašić se ranije ovog tjedna, govoreći o stanju u ovoj javnoj kompaniji, osvrnuo i na samu proizvodnju električne energije.

Kao kroničnom potrebom ovog poduzeća je istaknuo hidroelektrane.
"Proizvodnja struje u narednom razdoblju u hidroelektranama minimalno mora biti 100 megavata (MW). Posebno mislim na Drinu i Bosnu", dodaje.

Smatra da bi izgradnja hidroelektrana bila mnogo lakša da ne postoje ekološka pitanja i da bi ih vjerojatno netko izgradio i prije aktualne uprave EP BiH, prenosi klix.

"Poslije rata do danas izgradili smo samo Vjetroelektranu Podveležje 48 MW. I to je sve. Skoro sve ostalo što koristimo je iz prošlog stoljeća. Na svakom sastanku, moje je nastojanje, uvažavajući ekologiju i stavove udruženja građana: Ili ćemo graditi (energetska postrojenja) ili ćemo uvoziti i kupovati električnu energiju. Za opciju sam da trebamo graditi i proizvoditi za vlastite potrebe da budemo neovisni, bar kada su u pitanju vlastite potrebe i potrošnja", poručio je Buljubašić.

Mišljenja je da se izgradnja energetskih postrojenja može ubrzati donošenjem posebnog zakona, kao što je to slučaj za autocestu Koridor 5C.

"Na Koridoru 5C, koliko znam, donosi se zakonski okvir za samo jednu njegovu dionicu i rješavaju se imovinski odnosi i sve ostalo", naglasio je.

Istaknuo je koliko je kompleksna izgradnja energetskih postrojenja zbog ekoloških pitanja.

"Mi rješavamo na način da moramo proći od mjesne zajednice, preko jedinice lokalne samouprave, županije, do Federacije Bosne i Hercegovine. Kada uspijete to završiti, onda se dođe do kreditora koji ponovo pitaju ekologe jer su tamo vidjeli nekog leptira na Vlašiću, koji nije viđen 100 godina i samo su ga vidjeli, nisu ga uspjeli ni fotografirati", naveo je.

Onda Federalno ministarstvo okoliša i turizma dobije, kako je izjavio, pritužbu da tu ne treba raditi ništa više dok se ne napravi analiza što će se uraditi s tim leptirom.

"Ili recimo kada stavimo našu vjetroelektranu, stavimo jedan generator, presijecamo put mrava. Baš tuda mravi prolaze, a malo ispod našeg platoa gradi se privatna elektrana i tu mravi ne prolaze. Nema ni leptira, nema ništa. Zašto je EP BiH kao javna kompanija, koja je od interesa za FBiH, koja treba biti od interesa za državu Bosnu i Hercegovinu, u podređenom položaju", pitao je.

Ravnatelj EP BiH Buljubašić je mišljenja da je mnogo pametnije u budućnosti graditi hidroelektrane, bez obzira na klimatske promjene koje utječu na količinu oborina.

"Ako nas je Europska unija prinudila da moramo zatvoriti termoelektrane, onda kako proizvoditi električnu energiju!? Možemo upravljati određenom količinom vode u jezerima, što nije slučaj sa Suncem i vjetrom. Puno je stabilnije s hidroelektranama, nego sa solarnim elektranama i vjetroelektranama", zaključio je.

Podsjećamo, Buljubašić je istaknuo i to da gubitak EP BiH za prošlu godinu iznosi 331 milijun KM te da je to dobrim dijelom uzrokovano gubicima u rudnicima Kreka, Zenica i Gračanica.