DEMOGRAFSKA KRIZA Što bi nam novi popis mogao otkriti?

O novom popisu stanovništva u BiH, nakon posljednjeg koji je proveden 2013. godine, danas se gotovo i ne govori, iako zbog neznanja o broju stanovnika ispaštaju mnogi sektori, uključujući gospodarstvo.

Demografi to objašnjavaju riječima: "Ako, primjerice, strana tvrtka želi investirati u neku općinu u BiH, o tome će svakako detaljno razmisliti jer ne zna koliko u toj lokalnoj zajednici ima radno sposobnog stanovništva, a o ostalim parametrima da i ne govorimo."

Kao da nas ima na milijarde

Način na koji se ovoj temi pristupa u BiH može se opisati u samo jednoj rečenici: popis stanovništva u BiH trebao se provesti još 2011. godine, ali dogovor nije postignut i to je učinjeno tek 2013. godine, a na rezultate se, kao da nas ima na milijarde, čekalo gotovo tri godine, pa ih je Agencija za statistiku BiH objavila u lipnju 2016. godine, pišu Nezavisne.

Iz ove agencije navode da, u skladu sa Zakonom o statistici BiH, koordiniraju planiranje, provođenje i objavu rezultata popisa stanovništva kada državni organi procijene da je to potrebno. Ova koordinacija, ističu, podrazumijeva poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, uključujući anekse 7 i 10 tog sporazuma.

"Na temelju zaključka 25. sjednice Vijeća ministara BiH, Agencija je formirala radnu skupinu koja je izradila Prijedlog zakona o popisu stanovništva. Međutim, finalizacija prijedloga trenutno nije moguća jer još nisu definirani ključni elementi poput proračuna i datuma početka popisa," izjavila je za "Nezavisne novine" Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku BiH.

Prema njezinim riječima, praksa pokazuje da se zakon o popisu stanovništva donosi tek nakon što su sve ključne aktivnosti detaljno isplanirane i potvrđene. To, dodaje Aganović, uključuje određivanje datuma početka popisa, popisnih pitanja, financijskog okvira, kartografije te metodoloških i organizacijskih dokumenata. Dodala je da probni popis, koji prethodi glavnom popisu, ima važnu ulogu u testiranju predloženih rješenja.

"Tek nakon utvrđivanja i provjere svih ovih elemenata zakon se može usvojiti, kako ne bi bilo potrebe za naknadnim izmjenama koje bi zahtijevale i promjenu zakona," navodi Aganović.

To je, podsjeća, bio slučaj i s prethodnim popisom u BiH.

"S obzirom na navedene okolnosti jasno je da je provođenje popisa stanovništva u 2025. godini, nažalost, nerealno jer je riječ o najsloženijem statističkom istraživanju. Organizacijski, metodološki, financijski i kadrovski, ovaj proces zahtijeva višegodišnje pripreme, što se neminovno odražava i na ostale redovne aktivnosti statističkih institucija u BiH. Metodološki pristup podrazumijeva mnoštvo materijala, obrazaca i tehničkih rješenja koja treba testirati i prilagoditi specifičnostima svake faze ovog procesa," ističe Aganović.

Potrebno aktivno sudjelovanje

Također, kako napominje, osim statističkih institucija, za uspjeh popisa potrebno je aktivno sudjelovanje i drugih relevantnih državnih i entitetskih tijela.

"Zajednički rad i koordinacija bit će ključni faktori pravovremene i točne provedbe ovog složenog procesa. Tek kada se utvrde svi ključni elementi, BiH će biti spremna za provođenje novog popisa stanovništva," kaže Aganović za "Nezavisne novine."

Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović podsjeća da je standard da se popis provodi svakih 10 godina. Ne sjeća se, kaže, kada je posljednji put pročitao da se tema popisa uopće spominje. Naš sugovornik također ocjenjuje da je popis stanovništva itekako bitan.

"Mislim da je točan podatak o tome koliko nas ima, zajedno s podacima o dobnoj i obrazovnoj strukturi, ponajviše potreban gospodarstvu ove zemlje jer je to jedan od glavnih pokazatelja u kojem smjeru idemo i kojim potencijalima raspolažemo," kaže Ferhatbegović za "Nezavisne novine."

Gospodarstvo, dodaje on, ispašta, a posljednji popis je, podsjeća, pokazao zabrinjavajuće trendove u dobnoj strukturi stanovništva, gdje se pokazalo da je bh. stanovništvo u odnosu na 1991. godinu znatno starije.

"Da smo popis proveli kada je trebalo, pokazao bi da je naše društvo sve starije i da nas je sve manje, a to bi opet bili značajni pokazatelji koji bi išli u prilog tome da se treba razmisliti u kojem smjeru treba ići mirovinski fondovi, zdravstveni sustav, obrazovni sustav i tako dalje," naveo je Ferhatbegović u izjavi za "Nezavisne novine."

Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske, ističe da se polazna osnova za svako planiranje mora temeljiti na točnim podacima, pri čemu misli i na popis stanovništva.

"Točna slika strukture stanovništva prema teritorijalnoj rasprostranjenosti, dobnoj strukturi itd., sve su to osnove za buduće aktivnosti. U svakom slučaju, sa stajališta točnog stanja, mogućnosti dobrog planiranja, izrade strategija, dobro bi bilo da imamo pravu situaciju," kaže Ćorić za "Nezavisne novine."

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je popis važan sa sociološkog, antropološkog, političkog, nacionalnog i drugih aspekata.

"Međutim, moramo uzeti u obzir činjenicu da je ovo BiH, koja je jedna od najsloženijih i najspecifičnijih država i po uređenju i po nacionalnoj strukturi i po još mnogo čemu," naveo je Vasić.

Kako je naglasio, popis ne odgovara ni sadašnjosti ni prošlosti.

"Sadašnjosti ne odgovara jer bi se vidjele katastrofalne demografske karakteristike, pokazalo bi se koliko smo stara zajednica i koliko nas nema. A kada je riječ o prošlosti, pokazalo bi se da ono što slušamo u nekim dijelovima BiH baš i nije istina," rekao je Vasić za "Nezavisne novine."