FOTO  DANI BERBE U HERCEGOVINI 'Vina od ove godine dugo će se pamtiti'

Sredina je rujna, vrijeme u Hercegovini idealno za trganje. Hercegovački vinogradari i vinari ove godine berbu dočekuju u znatno boljem raspoloženju nego je to bilo prošle godine kada je pandemija bila na svom vrhuncu. Već danima diljem Hercegovine berači su u vinogradima. Nas je put danas odveo u Ljubuški, točnije na Humac. Tamo 50-ak radnika radi u vinogradima obitelji Milas.

Dočekala nas je ljubazna gospođa Marija. Dok su suprug i sinovi u vinariji pripremali doručak za radnike, ona je u vinogradima i upravlja berbom.

"Imamo 40 berača, osam momaka je na traktorima i još njih trojica su na utovaru. Svi berači i ovi dečki su naši lokalci. Ljudi su čak i sami zvali, imamo dobra zajednička iskustva od prije. Krene se raditi od 6 sati. U prosjeku se radi nekih osam sati, ali to je manje važno. Danas ćemo možda raditi šest sati, a sutra deset. Najvažnije je da što bolje odradimo posao", kaže nam.

Nije bitno za koliko dana će se otrgati, ističe.

"Ako budemo ovako nastavili raditi, mislim da sve naše kapacitete možemo završiti za pet dana. Ali, mi apeliramo da se ide polako, da se pazi na ruke da ne dođe do nekih ozljeda, a i da što kvalitetnije odradimo posao. Nije važna brzina i broj dana. Jako smo zadovoljni ljudima koji rade s nama. Prije same berbe radili smo pripremu gdje je osam žena radilo dva dana na skidanju listova kako bi se što bolje vidjelo grozdove", dodaje.

Što se tiče posla oko vinograda ove obitelji tijekom godine gospođa Milas nam kaže.

"Imamo četvero stalno zaposlenih, dva muškarca i dvije žene, a radi i naša cijela obitelj. Kada se pak plije loza, onda imamo posebne ljude iz Stoca koji su baš stručni za to i oni su uhodani. Imamo svoj princip na koji radimo i režemo. To već bira moj suprug po svom kriteriju".

Jedna od stalnih radnica ove obiteljske vinarije je Nada Alilović.

"Kroz godinu nas nema puno, ali se sve stiže. Što se tiče same berbe imamo za odraditi 35 tisuća trsa. Količina je ove godine smanjena, ali je grožđe vrhunske kvalitete. Trganje ide jako dobro, grožđe je otvoreno, a to smo sve pripremili ranije", kaže nam.

Zadovoljna je ekipom.

"Svi su odlični, jako sam zadovoljna sa svima. Imamo mlade, srednje i starije generacije, ali svi ljudi jednako dobro obavljaju svoj posao. Nije nam ništa to teško niti fizički zahtjevno", rekla nam je ova simpatična gospođa.

Nekoliko stotina metara dalje odlazimo u obiteljsku vinariju. Vlasnik Zdenko Milas sa svojim sinovima i nevjestama sprema roštilj koji se nosi u vinograd kako bi se berači i radnici okrijepili. Odvodi nas u podrum u kojem je sve krenulo. 

"Iz zemljišno-knjižnog ureda Suda u Ljubuškom imamo službeni podatak, gdje stoji kako je 1892. godine moj pradjed promijenio kulturu livade za vinograd. Kao obitelj smo oduvijek imali vinograde. Moj djed, moj otac, četvero njegove braće i jedna sestra imali su između 6 i 7 tisuća loza. To se u ondašnje vrijeme smatralo značajnim s obzirom da se sve radilo ručno bez ikakve mehanizacije", kaže nam vlasnik vinarije.

"S proširenjem naših kapaciteta krenuli smo 2004. i 2005. godine kada smo išli u sadnju novih vinograda. Sama ova vinarija gdje se sada nalazimo je formirana 2008. godine. Od tada stalno radimo na proširenju. Ako bude života, zdravlja, sreće i novca krenut ćemo i u daljnje korake za proširenje vinarije. Trenutno obrađujemo oko 10 hektara vinograda. Imamo 35 tisuća trsova, u našem vlasništvu je 25, a nekih 10 je od naših prijatelja i rođaka koje mi obrađujemo", dodaje.

Prednjači žilavka.

"Što se tiče omjera, bijelog imamo oko 60 posto, a crnog 40. Bijelo vino pravimo od žilavke i njezinih pripadajućih sorti, ali udio žilavke je nekih 85 do 90 posto. Od crvenih sorti tu su blatina, trnjak i merlot".

Kvaliteta prije kvantiteta.

"Ove godine smo išli maksimalno srezati urod. Odbacili smo oko 60 posto količina koje su mogli biti. Išli smo postići vrhunsku kvalitetu i mogu reći kako se to dogodilo. Ova godina je odlična vinogradarsko-vinarska godina jer je bilo dosta sušnih i sunčanih dana. Mi imamo i mogućnost navodnjavanja, no na nekim parcelama to uopće nismo upotrebljavali, dok smo na nekim to učinili samo jednom. Situacija je izvanredna. Žilavka nam je na nekih 96 exla, a Blatina na 100. Za merlot očekujem nekih 112 exla. Kiseline su jako dobre kao i ph vrijednosti. Mislim da ćemo ove godine imati vrhunska vina".

Što se tiče plasmana vina na tržište, Milas kaže:

"Mi imamo udrugu vinogradara i vinara Ljubuškog u kojoj sam ja predsjednik, a ima nas osam članova. Oni su malo ranije krenuli na tržište od nas. Jako su zadovoljni, dosta toga je plasirano na tržište koliko je to moglo biti zbog problema s pandemijom. Ove godine se popravila situacija. Što se tiče nas, mi nismo bili toliko prisutni na tržištu, ali imamo jedan dobar odjek gdje god dođemo. Ljudi su zadovoljni našim vinima. Bit ću malo neskroman pa ću reći kako imamo odličan kvalitet vina koje je sposobno odležavati duži niz godina", ističe.

Sa svojim vinima pokušat će izaći i na inozemno tržište.

"Godišnje proizvedemo između 40 i 45 tisuća litara vina. Naše tržište za plasman za sada je BiH i Hrvatska. Pokušat ćemo se ubacivati i na druga tržišta. Bili smo na više sajmova i izložbi koje posjećuju ljudi, distributeri i konzumenti iz susjednih zemalja, ali i brojnih europskih. Pokušavamo ostvariti kontakte i mogu se nadati da će to uroditi plodom. Više puta smo ocjenjivani i nagrađivani, tako da smatram da imamo dobru perspektivu".

Želja je kušaonica i vinski turizam.

"To je odlična stvar, ali i budućnost. No kušaonica dolazi zadnja iako bi ju mi htjeli imati što prije. Međutim, druge stvari su važnije i prioritetnije. Za to moramo imati odgovarajuće smještajne kapaciteta za vino, a potom razmišljati o posjetama i vinskim cestama. Nadam se da će doći do toga".

Sada je prioritet jedna druga stvar.

"Za nas se otvara nova perspektiva. Na natječaju smo dobili nepunih osam hektara najkvalitetnijeg zemljišta koje je nekada pripadalo plantaži i vinariji Ljubuški. Skupa s drugim kolegama dobili smo ukupno 40 hektara vrhunskog zemljišta. Tu ćemo sigurno dobivati vrhunsku kvalitetu grožđa i naravno vina. Sada nas najprije očekuje ta investicija. Za sada se najvažnije stabilizirati u kvaliteti i doći do potrebnih količina, a onda se nadam da će sve biti zaokruženo i turističkim djelom", kaže nam.

Što se tiče poticaja za vinare, kaže da je svaka pomoć dobro došla, ali...

"Postoje programi poticaja na razini županije, ali i Federacije. Njih treba iskoristiti i dobrodošli su koliki god bili. No, kada gledamo naše potrebe i ono koliko dobivaju vinari u drugim zemljama onda vidimo kako su ti poticaji znatno manji".

Za kraj je još jednom naglasio ovogodišnju kvalitetu grožđa.

"Išli smo prema ekstremno niskom urodu, ali zato smo dobili ekstremnu kvalitetu. Mislim da će se vina od ove godine dugo pamtiti i da će se o njima dugo pričati. To je naša trajna orijentacija, a ove godine nas je poslužilo i vrijeme i to je ispala odlična simbioza", zaključio je naš domaćin.

Po povratku iz Ljubuškog i u čitlučkom kraju, Brotnju, primijetili smo kako su se brojna domaćinstva danas odlučila za berbu. Nekoliko kadrova zabilježili smo i u ovom kraju Hercegovine posebno poznatom po vinogradarstvu.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.