VIDEO  Danas se navršavaju 33 godine od početka opsade Sarajeva

Danas se navršavaju 33 godine od početka opsade Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana. Bila je to jedna od najdužih opsada u povijesti modernog ratovanja i najduža opsada jednoga glavnog grada ikada.

Opsada Sarajeva počela je 5. travnja 1992. godine, a okončana je 29. veljače 1996. godine. Trajala je gotovo četiri godine.

Oko 350 tisuća stanovnika Sarajeva bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz gotovo svih vrsta naoružanja, s položaja smještenih na okolnim brdima. Grad nisu uspjeli zauzeti zahvaljujući ogromnoj volji, odlučnosti i naporima branitelja – većinom građana koji su se odazvali pozivu na obranu te, isprva gotovo nenaoružani, u tenisicama i trapericama, stali na branik grada.

Na Sarajevo je dnevno, u prosjeku, ispaljivano 329 projektila. Ukupno je na grad ispaljeno oko 50.000 tona artiljerijskih projektila.

Tijekom opsade poginulo je 11.541 građana Sarajeva, među kojima i 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najveći broj stradalih, gotovo četiri petine ukupnog broja, poginuo je u prve dvije godine rata, prenosi BHRT.

Prve civilne žrtve

Prve civilne žrtve opsade Sarajeva bile su Suada Dilberović i Olga Sučić, koje su ubijene 5. travnja na mostu Vrbanja, nedaleko od zgrade tadašnje Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, ispred koje su se odvijale demonstracije građana koji su tražili očuvanje mira, a na koje je otvorena vatra. Ovaj most danas nosi njihovo ime – Most Suade i Olge.

Posljednja žrtva opsade Sarajeva bila je Mirsada Durić, koja je poginula u napadu na tramvaj 9. siječnja 1996. godine, kod Zemaljskog muzeja. Počinitelji napada koji se dogodio prvog dana pokretanja tramvaja nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu nikada nisu otkriveni.

Tijekom opsade svakodnevno su granatirani kulturni, vjerski, obrazovni i stambeni objekti, ali i tržnice, redovi za kruh i vodu.

Potpuno su uništeni i spaljeni Nacionalna i sveučilišna biblioteka, poznatija kao zgrada Vijećnice, Glavna pošta, Olimpijska dvorana Zetra, Olimpijski muzej, Orijentalni institut, zgrada dnevnog lista Oslobođenje u Nedžarićima te Gradsko rodilište "Zehra Muidović" u naselju Jezero.

Tržnica i zatvorena pijaca Markale granatirane su u dva navrata. Prvi put, 5. veljače 1994. godine, u eksploziji granate na tržnici Markale ubijeno je 68, a ranjena su 144 civila. U masakru pri kraju rata, 28. kolovoza 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginulo je 43, a ranjena su 84 civila.

Od artiljerijskih projektila stradavali su građani i u redovima za kruh. Punkt na koji je dovožen kruh iz Velepekare nalazio se u Ulici Vase Miskina (današnja Ferhadija), nasuprot Gradske tržnice. U tom masakru poginula su 22 civila, a 144 je ranjeno.

Neki objekti, poput zgrade Radiotelevizije Bosne i Hercegovine, gađani su tzv. modificiranim aviobombama teškim i do 250 kilograma, o čemu postoje svjedočanstva i izvješća balističara sa suđenja za zločine počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Tijekom cijele opsade rijetki su bili trenuci kada je u Sarajevu bilo električne energije. Vode gotovo nije ni bilo.

Posebne strahote građani Sarajeva proživljavali su tijekom zime, kada su, uz sve patnje i nedostatak hrane, struje i vode, trpjeli i zbog nestašice ogrjeva. Zbog toga su tijekom rata u Sarajevu posječena brojna stabla, a mnoge obitelji ostajale su bez namještaja, odjeće i knjiga koje su se koristile za bilo kakvo grijanje.

Mnogi građani ubijeni su ili ranjeni snajperskim hicima, prelazeći gradska raskrižja ili u svojim domovima.

Optužnice i presude

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio je Stanislava Galića, nekadašnjeg zapovjednika Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), na doživotni zatvor zbog teroriziranja građana Sarajeva. Na 29 godina zatvora osuđen je i Galićev nasljednik na čelu istog korpusa, Dragomir Milošević.

Zbog teroriziranja civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima, bivši predsjednik Republike Srpske i vojni vođa VRS-a Radovan Karadžić osuđen je na doživotni zatvor.

Na istu kaznu, u prvostupanjskoj presudi Haškog tribunala, osuđen je i zapovjednik VRS-a Ratko Mladić, između ostalog, i zbog teroriziranja civila u Sarajevu.

U presudama MKSJ-a utvrđeno je kako su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile, provodeći kampanju terora koja je imala za cilj izvršiti pritisak na vlasti u Sarajevu.