DALEKOVOD ŠIROKA DRAGA – POSUŠJE 'Glas za očuvanje budućnosti i protiv energetske kolonizacije'

Koordinacija Stop devastaciji Buškoblatskog i Zavelimskog kraja osvrnula se na jučerašnju javnu rasprava u Posušju o Studiji utjecaja na okoliš za izgradnju dalekovoda Široka Draga – Posušje za koju su kazali kako je bila snažan dokaz zajedništva i odlučnosti lokalne zajednice da zaštiti svoje interese.

Rasprava je potvrdila gotovo jednoglasno protivljenje nazočnih ovom projektu, za koji su sudionici zaključili da ne donosi ništa dobro njihovom kraju.

Za razliku od prve rasprave u Kazagincu, koju su ignorirali lokalni politički čelnici, ovaj je događaj okupio ključne dionike, uključujući načelnika Posušja Antu Begića, ministra prostornog uređenja ŽZH Zvonimira Širića, predstavnike Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine ŽZH, županijske vijećnike, predsjednike mjesnih zajednica, mještane, vlasnike parcela i brojne zainteresirane građane.

Održana rasprava otvorila je niz pitanja o ozbiljnim manjkavostima Studije i potencijalnim štetnim posljedicama ovog projekta za okoliš, kulturnu baštinu i lokalnu zajednicu.

Iz Koordinacija Stop devastaciji Buškoblatskog i Zavelimskog krajaiznijeli su nekoliko utisaka nakon javne rasprave koje prenosimo u cijelosti.

Neadekvatna Studija koja ne odgovara na ključna pitanja

Jedan od najvećih prigovora sudionika odnosio se na kvalitetu Studije utjecaja na okoliš, za koju su istaknuli da je površna, nepripremljena i vođena isključivo interesima privatnog investitora. Sudionici su posebno naglasili da se Studija gotovo uopće ne bavi ključnim pitanjima kao što su zaštita podzemnih voda te izvora pitke vode na trasi dalekovoda, prije svega brojnih izvora na Zavelimu te Opačca i Mukišnice, od kojih ovisi život lokalnog stanovništva i opskrba pitkom vodom u širem području, uključujući i Imotski u RH. Navedeno dokazuje kako Studija u potpunosti zanemaruje prekogranične utjecaje kao i činjenicu da izrađivači Studije nisu bili ni svjesni postojanja mnogih izvora u ovom području, što dodatno pokazuje duboku nekompetentnost i neozbiljnost u izradi iste.

Također, istaknuto je da su zaobiđene obvezne suglasnosti Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine ŽZH, čime su prekršeni zakoni i presude Ustavnog suda koje jasno definiraju nadležnosti između Federacije i županija. Posebnu zabrinutost izazvala je činjenica da Studija nije usklađena s važećim prostornim planovima, kao i da je izrađena u roku od svega dva mjeseca, što je očigledan znak njezine neadekvatnosti i nemogućnosti da sagleda cjelokupnu kompleksnost ovog projekta.

Nisu predočeni dokazi o ozbiljnim terenskim istraživanjima, a postoje ozbiljne indicije da je dio sadržaja Studije plagiran iz tuđih dokumenata("copy-paste" metoda), što ispunjava obilježje kaznenog djela i obmane stanovništva koje je ciljana skupina i što dodatno narušava vjerodostojnost dokumenta.

Zanemarivanje prirodne i kulturne baštine

Sudionici rasprave posebno su ukazali na nedopustivo zanemarivanje prirodne i kulturne baštine u Studiji. Područje Buškog Blata i Zavelima obiluje jedinstvenim prirodnim fenomenima, uključujući estavelu Brinu, najdublju poznatu estavelu u Europi, koja još uvijek nije u potpunosti istražena. Trasa dalekovoda nlazi se u neposrednoj blizini Livanjskog polja štićenog međunarodnom konvencijom u Ramsaru. Federalno ministarstvo zaštite okoliša i turizma uvrstilo je područje Kamešnice, kojim je planiran početni dio (cca 6 km) dalekovoda, na Popis Natura 2000 Federacije BiH. O važnosti ostalog područja zahvata planiranog dalekovoda kao migracijskog koridora je bespredmetno raspravljati. Ignoriranje međunarodnih konvencija, dodatno ukazuje na potpuno zanemarivanje prekograničnih i regionalnih utjecaja od strane sporne Studije.

Slično je stanje i s kulturnom baštinom, uključujući arheološke lokalitete u Vinici, gdje nisu provedena potrebna istraživanja niti je analizirana povijesna i simbolička vrijednost prostora. Vizualni identitet i kulturni krajolik, koji su od neprocjenjive vrijednosti za lokalni identitet i turizam, ostali su potpuno zanemareni.

Energetska kolonizacija i ugroženost lokalne zajednice

Kritike su se odnosile i na stvarnu svrhu dalekovoda, koji, prema mišljenju sudionika, ne donosi nikakvu korist lokalnoj zajednici. Projekt je osmišljen isključivo za transport energije prema regijama za potrebe privatnih investitora, dok stanovnici ovog kraja od njega neće imati nikakve koristi. Naprotiv, dalekovod će dodatno opteretiti prostor koji je već prezasićen energetskim objektima, uključujući vjetroelektrane i solarne elektrane.

Ovaj projekt sudionici su nazvali dijelom šire prakse "energetske kolonizacije", gdje lokalne zajednice trpe devastaciju okoliša, dok profit odlazi privatnim tvrtkama i investitorima. Posebno je sporno što pri izradi projekta nije uključena javnost kao i izostanak transparentnih konzultacija s lokalnim stanovništvom. Izostanak predstavnika Elektroprijenosa Banja Luka i Elektroprivrede HZ HB dodatno je naglasio nepovjerenje u cijeli proces.

Projekti bez podrške naroda nemaju budućnost

Raspoloženje sudionika najbolje je oslikala izjava načelnika Posušja g. Ante Begića: "Niti jedan projekt ne može dalje ako se narod ne slaže."

Ova rečenica odražava jedinstvo i odlučnost lokalne zajednice da zaštiti svoje prirodne resurse, kulturnu baštinu i životni prostor. Jasno je da ovakavi projekti energetske eksploatacije i devastacija prostora nemaju podršku lokalnog stanovništva.

Zaključak sudionika bio je jasan: Studija utjecaja na okoliš treba biti odbijena zbog ozbiljnih nedostataka, a projekt dalekovoda kao i ostali projekti koji ne poštuju interes lokalne zajednice moraju biti potpuno odbačeni. Stanovnici Posušja i okolnih mjesta poručili su da nisu protiv razvoja, ali isključivo podržavaju projekte koji donose stvarne koristi lokalnom stanovništvu i poštuju načela održivosti.

Poruka institucijama i investitorima

Otvaranjem pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji BiH je preuzela brojne obveze i odgovornosti među kojima su i uključivanje javnosti u donošenje odluka kao i usklađivanje s brojnim direktivama i konvencijama, pa i onim o zaštiti okoliša koje su potpuno zanemarene predmetnom Studijom.

Ovo nije samo glas protiv jednog projekta, već jasna poruka da praksa ignoriranja interesa lokalne zajednice mora prestati. Priroda, baština i identitet nisu na prodaju. Područje Buškog blata, Zavelima i Posušja nisu igralište za privatne interese, već prostor koji mora biti zaštićen i očuvan za buduće generacije.

"Naš kraj nije na prodaju. Branimo svoj dom, svoju baštinu i svoju budućnost."