Čović i Komšić u Širokom Brijegu dogovorili da će Hrvati ipak sami izabrati člana Predsjedništva

... ne bi na saznala, da to nije iziritiralo nesuđenog člana Predsjedništva BiH Damira Marijanovića, piše Hrvatski Medijski Servis.

Njemu, koji, prema Komšićevim riječima, nije znao je li "Ostali", Hrvat ili Bošnjak, zasmetao je tajni sastanak i dogovor, kako je napisao, "ljutih neprijatelja" u "širokom hercegovačkom gradu" pa je odlučio istupiti iz Komšićeve stranke, odustati od svih kandidatura za Predsjedništvo BiH i sve to napisati na svom Facebook profilu.

Isti dan, u subotu navečer, Komšić je priznao da se susreo "tri puta s Martinom Ragužem, nekoliko puta s Lijanovićem, s Kukićem isto tako, i jednom s Čovićem".

Iz Marijanovićevog opisa mjesta sastanka "široki hercegovački grad", može se zaključiti kako je sastanak održan u Širokom Brijegu, a iz opisa Komšićevog sugovornika na tom sastanku "ljuti neprijatelj" ,također, se da zaključiti kako je "ciljao" na Komšićev sastanak s Čovićem.

Marijanoviću je zasmetalo što se prije izbora prave planovi za postizborne koalicije.
Iz onog što je bivši ministar obrazovanja Sarajevskog kantona napisao na svom Facebook profilu da se zaključiti i kako su "ljuti neprijatelji", a prema napisima nekih sarajevskih medija posrednik i treći sudionik tog sastanka bio je lider SBB-a Fahrudin Radončić, razgovarali o stvaranju preduvijeta za postizbornu koaliciju triju stranaka SBB-a, DF- s i HDZ BiH .

Iz Komšićeve odluke da odustane od kandidiranja za ćlana Predsjedništva BiH isključivo iz reda Hrvata, i istakne dva kandidata, relativno jako ime za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH- Emira Suljagića, i posve anonimnu Zoru Tarzić Šeremet za hrvatsku članicu kolektivnog šefa države ( jučer je spominjana, također, nepoznata Karolina Karačić) jasno je što je bio predmet dogovora.

Isticanjem anonimne osobe za hrvatskog člana Predsjedništva Komšić je odustao od politike da se bošnjačkim glasovima nameće hrvatski član Predsjedništva BiH- odustao je od politike SDP-a kojoj je on 8 godina bio sredstvo potiranja hrvatskog suvereniteta u BiH, i uvećao šanse da, ovaj put u Predsjedništvo sjedne onaj koji osvoji najveću podršku hrvatskih birača, a to će, nesumljivo biti kandidat HDZ BiH, Čović ili netko drugi. Komšić je istovremeno poslao "jakog igrača" u utrku s Izetbegovićem i Cerićem za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, čime će svoje birače odvratiti od namjere da glasaju za hrvatskog kandidata, odnosno kandidatkinju.

- Cilj je relaksacija odnosa između Bošnjaka i Hrvata i stabilizacija prilika u BiH, objasnio je sam Komšić teme sastanka koje je imao i odluku DF-a o isticanju dva kandidata.

Računica sudionika sastanka je jasna. Komšić je svjestan kako bi ponovno pravljenje vlasti u F BiH, bez HDZ-a BiH, koji će, prema svim istraživanjima javnog mjenja, uvjerljivo pobjediti među Hrvatima- bio sulud posao koji bi gurno BiH još bliže provaliji, i još više povećao jaz između Hrvata i Bošnjaka.

S druge,pak, strane, u okolnostima, kada su se na bošnjačkoj političkoj sceni jasno profilirala dva bloka; jedan koji čini SDA i SDP i drugi koji čine SBB i DF, Čović je, također, postao svjestan da će mu ili Lagumžaija ili Komšić morati biti partneri za formiranje vlasti nakon izbora.

Iz onog što je Lagumdžija napravio protekle četiri isključivanjem HDZ-a iz izvršne vlasti u F BiH i nepravednog stigmatiziranja Čovića kako krivca za sve loše u BiH, jasno je, naime, da je lider HDZ BiH Lagumdžiju "prekrižio"- pa mu i nije reostala druga mogućnost već pokušati postići dogovor s drugim blokom SBB- DFF- prije izbora, o formiranju vlasti u Federaciji nakon izbora.
Istina, kao postizborne partnere Čović bi najradije birao SDA i SBB, što je potvrdio i u nedavnoj izjavi za Federalnu televiziju, no, na njegovu žalost, SDA je u savezu sa SDP-om, a SBB s DF-om. Može birati između jednog ili drugog bloka i izabrao je ovaj drugi. No, to je još "račun bez krčmara". Ako, naime, SBB i DF osvoje većinu glasova račun će imati pokriće, a u slučaju drugačijeg ishoda pobjede bloka SDA- SDP, teško je prosuditi bi li taj blok nastavio s politikom majorizacije Hrvata