CIRKUS OD ŠKOLSTVA Neki učitelji i profesori će ipak držati nastavu, većina ostaje u štrajku
Štrajk prosvjetnih djelatnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) izazvao je podijeljene reakcije, kako među samim nastavnicima, tako i među roditeljima i učenicima. Dok većina nastavnika sudjeluje u štrajku, dio njih odlučio je nastaviti s radom i održavati nastavu unatoč odluci Sindikata. Situacija se dodatno zakomplicirala zbog različitih reakcija roditelja i izazova u organizaciji nastave.
Nekolegijalnost ili sloboda izbora?
Predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a, Goran Milićević, osvrnuo se na situaciju u kojoj pojedini nastavnici ignoriraju štrajk i održavaju nastavu. Prema njegovim riječima, takva praksa može stvoriti dodatne poteškoće za učenike i roditelje.
„Djeca će sada dolaziti na njihove sate, a sve će se kasnije morati nadoknađivati, što neće biti ugodno ni djeci ni roditeljima. Žao mi je što među nama ima kolega koji se ponašaju nekolegijalno. Svatko ima pravo birati, ali mi se borimo i za plaće tih istih djelatnika,“ istaknuo je Milićević za Hercegovina.info.
Podijeljeni roditelji: "Podrška štrajku ili praktični problemi"
Reakcije roditelja na ovu situaciju variraju. Dok neki podržavaju štrajk i odlučuju ne slati djecu u školu, drugi navode kako je nepraktično organizirati prijevoz za samo jedan ili dva školska sata.
"Nemamo smisla slati dijete u školu na samo jedan sat, pogotovo jer živimo daleko i prijevoz nam predstavlja veliki problem,“ komentirala je jedna majka iz ruralnog dijela županije.
Istovremeno, neki roditelji su naglasili kako žele podržati borbu učitelja za bolje uvjete rada, pa će djecu ostaviti kod kuće unatoč neopravdanim satima koji im se bilježe.
Neujednačena praksa: Primjer škole u Čapljini
Situacija je dodatno komplicirana činjenicom da jedna škola u Čapljini uopće ne sudjeluje u štrajku, dok su ostale škole u županiji većinom obustavile nastavu. Također, postoje slučajevi u kojima učiteljice razredne nastave pozivaju djecu na sate, dok drugi predmeti, poput vjeronauka, ne mogu biti održani jer predmetni nastavnici štrajkaju.
Neka djeca i roditelji odbijaju dolazak na nastavu
Pojedine škole bilježe otpor učenika razredne nastave da se odazovu pozivima na nastavu. Djeca i roditelji navode kako ne vide smisao u dolasku na sate koji nisu povezani u kontinuitetu, a često su vremenski razdvojeni, što stvara logističke poteškoće za obitelji.
"Pozivaju nas na nastavu za razrednu nastavu, ali vjeronauk i drugi predmeti se ne održavaju jer su nastavnici tih predmeta u štrajku. Sve to stvara konfuziju i otežava našu organizaciju,“ kazao je jedan roditelj.
Štrajk kao borba za dostojanstvo i uvjete rada
Sindikat učitelja HNŽ-a ističe kako se štrajk provodi s ciljem borbe za bolje plaće i uvjete rada za sve prosvjetne djelatnike. Međutim, podijeljeni stavovi među samim nastavnicima, kao i reakcije roditelja i učenika, ukazuju na dublje izazove u obrazovnom sustavu županije.
Također, brojni roditelji su istaknuli svoju podršku prosvjetarima i njihovoj borbi, ali i dodali kako djecu neće slati na ikakvo nadoknađivanje izgubljenih sati i dana bez školskog gradiva i klupa.
Kako će se situacija dalje razvijati, ostaje vidjeti, no već sada je jasno da štrajk stvara mnoge nesuglasice i poteškoće, ne samo za obrazovne djelatnike, već i za roditelje i djecu.
Portal Hercegovina.info proveo je anketu s pitanjem: "Podržavate li prosvjed sindikata osnovnih i srednjih škola u HNŽ-u?". Rezultati pokazuju da većina ispitanika, njih 64,27% (331 glas), apsolutno podržava štrajk uz poruku da radnici u obrazovnom sustavu moraju imati bolje uvjete rada. Dodatnih 15,34% (79 glasova) podržava borbu za prava, ali ističu da ne odobravaju metode kojima se provodi štrajk.
S druge strane, 13,79% (71 glas) ispitanika ne podržava štrajk jer smatraju da će učenici morati nadoknađivati izgubljenu nastavu. Manji broj sudionika, 4,47% (23 glasa), vjeruje da je Vlada HNŽ-a u pravu, dok 2,14% (11 glasova) navodi da ih tema uopće ne zanima. Ovi rezultati ukazuju na polarizirane stavove javnosti o ovoj aktualnoj temi.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.