ČETVERODNEVNI RADNI TJEDAN U BiH? Evo što kažu poslodavci, radnici, ali i umjetna inteligencija

Pilot program četverodnevnog radnog tjedna u Velikoj Britaniji uspješno je završen. Prošlog tjedna su objavili rezultate. Pokazalo se da četverodnevni radni tjedan ima višestruke prednosti. Zadovoljni su poslodavci, ali i zaposlenici. Većina tvrtki koja je sudjelovala u ovom program će nastaviti s ovom praksom. 

Postoji li mogućnost za četverodnevni radni tjedan u našoj zemlji provjerila je ekipa Akte. Prema riječima sugovornika ne možemo joj se nadati u skorije vrijeme.

Smatraju da bi se prije svega trebali pozabaviti niskom produktivnošću radne snage u Bosni Hercegovini prije nego krenemo u razmatranje skraćenja radnog tjedna.

"Četverodnevni radni tjedan je budućnost i super je što jest, ali to još nije nešto čemu bi Bosna i Hercegovina trebala težiti", kazao je Senad Šantić, Cofounder u tvrtki ZenDev.

On kao i mnogi poslodavci, već godinama razmišlja o ovom konceptu. Vjeruje da će za 20 godina to biti norma.

“Kako se sve više stvari automatizira, prirodno je da se krećemo u tom smjeru, a to će stvoriti ukupni bolji balans između posla i privatnog života”, ističe Senad.

Tvrtke mogu raditi manje, ali to nije dobro za nacionalnu ekonomiju.

Na individualnoj razini tvrtke, smatra da ima smisla da mnoge tvrtke to rade. No, ako to promatra iz perspektive nacionalne ekonomije za zemlju koja se već bori, posljednja stvar koju trebamo uraditi je da radimo manje.

"Ako pogledamo ekonomiju poput Kine koja je pokazala rast bez presedana u posljednjih 40 godina, oni to sigurno nisu učinili radeći manje. Izgrađena je na generaciji koja se bavila outsourceom. Kada je došlo do dovoljnog prelijevanja znanja, počeli su raditi na vlastitoj inovaciji", pojasnio je Cofounder u tvrtki ZenDev.

Dodaje da bi se slična priča mogla ispričati o rastućoj IT ekonomiji u Izraelu u posljednjih 20 godina.

"Naše gospodarstvo je, nažalost, još uvijek u vrlo ranoj fazi svog razvoja. Moramo uložiti još dosta truda kako bismo ukupnu ekonomiju doveli do razine na kojem ova diskusija ponovo postaje relevantna. Četvorodnevni radni tjedan je i dalje budućnost i budućnost kojoj se nadam, ali osjećam da je to luksuz koji bi trebao doći na kraju tunela", poručio je Šantić.

Uraditi ekspertizu rješenja za četverodnevni radni tjedan.

Udruga poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine nije razmatrala mogućnost uvođenja četverodnevnog radnog tjedna u našoj zemlji. Zbog toga još uvijek nemaju službeni stav o ovom pitanju.

Kazali su da prije donošenja bilo kakvog stava o ovom pitanju, nužno je uraditi ekspertizu takvih rješenja. Ona će dati jasne smjernice o prednostima i nedostacima takvog rješenja.

"Svakako treba uzeti u obzir činjenicu da je Bosna i Hercegovina, nakon Albanije, druga najsiromašnija država u Europi. U skladu s tom činjenicom trebalo bi sačekati odgovarajuće stavove, odluke i iskustva razvijenijih i bogatijih zemalja. Također i međunarodnih organizacija (ILO npr.) koje se u okviru svojih mandata bave ovim pitanjima", pojašnjavaju za Akta.ba iz Udruge poslodavaca u FBiH.

I oni smatraju da je jedan od preduvjeta za razmatranje ovog pitanja podizanje stupnja produktivnosti, suvremenih tehnoloških rješenja i stupnja automatizacije i digitalizacije.

Ističu da su ovo oblasti u kojima Bosna i Hercegovina značajno zaostaje za razvijenim zemljama Europe.

Kako bi se obračunavale mirovine ako bismo radili manje?

Ukoliko dođemo do smanjenja radnog tjedna pitanje je kako bi se onda obračunavale mirovine i po kojoj osnovici. Smanjenje radnog vremena u Velikoj Britaniji nije dovelo do smanjenja plaća, što znači da se ni Zakon ne bi onda trebao mijenjati.

"Onako uopćeno gledano ako se neće umanjiti plaća nema onda nikakve promjene što se našeg Zakona tiče, tj. izračuna mirovine. Dakle, uspoređujemo prosječnu plaću osiguranika i prosječnu plaću u državi. Sad, što sve propisuje Zakon o radu i sl., definicija punog radnog vremena itd., nije naša nadležnost.", kazao je Tomislav Kvesić iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Prednosti i manje četverodnevnog radnog tjedna.

Renata Preglej Garić, savjetnica za organizacijski razvoj i angažiranost zaposlenika iz tvrtke Solve Studio d.o.o. zagovornik je četverodnevnog radnog tjedna

Pojašnjava da kada se rade mjerenja produktivnosti “uredskih poslova” ona pokazuju da zaposlenici u prosjeku efektivno rade: 2,5 h do maksimalno 4 h.

"Uvođenjem četverodnevnog radnog tjedna, zaposlenici zbog benefita jednog slobodnog dana, svjesno podižu produktivnost u četiri radna dana. Dovršavaju zadatke u roku. Uvođenjem šestosatnog radnog vremena zaposlenici efikasnije odrađuju svoj posao u danom radnom vremenu. Skraćuju popratne nevažne poslove i vrijeme u kojem inače ne rade ništa", kazala je Renata.

Poručuje poslodavcima da probaju skratiti radni tjedan.

"Isprobajte, testirajte, pilotirajte. Dajte zaposlenicima odgovornost za uspjeh takvih pilota. Neće vas razočarati", dodala je.

Šta kaže CHAT GPT?

S obzirom na to da četverodnevnom radnom tjednu uveliko doprinosi digitalizacija pitali su umjetnu inteligenciju što zna o tome. Popularni Chat GPT dao je zanimljive odgovore.

"Uvođenje četverodnevnog radnog tjedna u nekim zemljama je postalo sve popularnije u posljednjih nekoliko godina. Mnogi ljudi tvrde da bi smanjenje radnog vremena s pet na četiri dana imalo pozitivan utjecaj na radnike, poduzeća i društvo u cjelini", piše Chat GPT.

Prednosti:

Poboljšana produktivnost: Mnogi ljudi tvrde da smanjenje radnog vremena s pet na četiri dana zapravo može poboljšati produktivnost. Kada ljudi imaju manje vremena za obavljanje posla, postaju fokusiraniji i efikasniji. Radnici bi mogli provoditi manje vremena na društvenim mrežama ili ostalim neproduktivnim aktivnostima.

Poboljšano mentalno i fizičko zdravlje: Smanjenje radnog vremena može imati pozitivan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje zaposlenih. Kraći radni tjedan može omogućiti radnicima više vremena za odmor i oporavak, što može smanjiti stres i poboljšati njihovo opće zdravlje.

Poboljšana radna ravnoteža: Smanjenje radnog vremena može pomoći radnicima da uspostave ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Više vremena za obitelj, prijatelje, hobije i druge izvanposlovne aktivnosti može pomoći radnicima da se osjećaju zadovoljnije i manje iscrpljeno.

Bolje usklađivanje s modernim načinima rada: U današnjem dobu digitalne povezanosti, ljudi mogu raditi izvan ureda i tradicionalnih radnih sati. Četverodnevni radni tjedan može se uklopiti u modernije načine rada koji se temelje na fleksibilnosti i autonomiji.

Nedostaci:

Smanjenje plaća: Smanjenje radnog vremena s pet na četiri dana može značiti smanjenje plaće za radnike, što može biti veliki nedostatak, pogotovo ako su radnici već financijski ograničeni.

Povećanje radnog opterećenja: Smanjenje radnog vremena može dovesti do povećanja radnog opterećenja za preostale dane. Radnici mogu morati raditi duže sate ili obaviti više posla u manjem vremenskom roku, što može dovesti do stresa i veće napetosti na poslu.

Robot je upitan i može li se ovaj model provesti u Bosni i Hercegovini?

Uvođenje četverodnevnog radnog tjedna u Bosni i Hercegovini bi zavisilo od mnogih faktora, uključujući ekonomsku situaciju, društvenu klimu, zakonske okvire i poslovne prakse.

Smatra se da Bosna i Hercegovina ima relativno visok broj radnih sati po godini u odnosu na neke druge zemlje, što može biti štetno za zdravlje i dobrobit radnika. S druge strane, smanjenje radnog vremena može značiti smanjenje produktivnosti i povećanje troškova poslovanja za neke poslodavce.

Ipak, postoje primjeri uspješne primjene četverodnevnog radnog tjedna u drugim zemljama, što pokazuje da je moguće implementirati ovaj model i u Bosni i Hercegovini. Uvođenje ovog modela zahtijevalo bi pažljivu analizu i planiranje kako bi se minimizirali negativni utjecaji na poslovanje i radnike, a istovremeno postigle pozitivne koristi.

U svakom slučaju, uvođenje četverodnevnog radnog tjedna bi bio značajan korak ka poboljšanju kvalitete života radnika u Bosni i Hercegovini i može imati pozitivan utjecaj na društvo u cjelini.

Hoće li ovaj model u budućnosti zaživjeti u našoj zemlji ostaje za vidjeti.