ČETIRI PROJEKTA Evo gdje ide 300 milijuna eura bespovratnih sredstava namijenjenih BiH

Europska Unija namijenila je 303 milijuna eura bespovratnih sredstava Bosni i Hercegovini za četiri značajna projekta čiji je cilj, kako se navodi, bolja prometna infrastruktura, energetska efikasnost i zaštita životne sredine.

U najavama financiranja nema projekata koji bi se izvodili na teritoriju Republike Srpske, javlja BHRT. Je li riječ o “tihim financijskim sankcijama” međunarodne zajednice zbog posljednjih postupaka entitetskih vlasti, ili jednostavno projekti iz ovog entiteta nisu prijavljeni?

Ništa za Republiku Srpsku

Četiri projekta koja će u BiH sufinancirati Europska unija vrijedna su ukupno 788 milijuna eura, a riječ je o završetku gradnje autoputa na koridoru 5-C na dijelu koji prolazi kroz Federaciju BiH, poboljšanju sustava vodosnabdijevanja na području Sarajeva, te sanaciji hidroelektrane “Čapljina”.

Zanimljivo je da među projektima nema financiranja nekog u Republici Srpskoj. Iz Izaslanstva Europske unije kažu da je za ovaj paket bio prijavljen mali broj projekata iz ovog entiteta, i da oni nisu ispunili kriterije za financiranje.

Podsjećaju da je odgovor na političku krizu u veljači prošle godine bila suspenzija sredstava namijenjenih projektima na koridoru 5-C vrijedna 600 milijuna eura.

''Odluka o suspenziji sredstava iz 2022. godine može biti promijenjena nakon okončanja političke krize, a EU bi željela vidjeti završen Koridor 5-C radi svih građana BiH. Nažalost, nedavna eskalacija situacije od predstavnika Republike Srpske slična je modelu aktivnosti koje podrivaju nadležnosti državnog nivoa i institucija što je i dovelo do suspenzije financiranja dva infrastrukturna projekta prošle godine'', kaže Ferdinand Koenig, glasnogovornik Izaslanstva EU u BiH.

Vlasti u Republici Srpskoj draže je da ostane bez novca Europske unije, nego da prestane s najavama destabilizacije ustavnog poretka što se najviše reflektira na stanovništvo ovog entiteta, tvrdi analitičar Europske inicijative za stabilnost.

Prijetnje iz Banje Luke

''Možemo samo iščekivati dodatno pogoršanje politike koja dolazi iz Banje Luke u smislu da kažu da će probati iskoristiti mehanizme koji postoje na nivou Vijeća ministara i Predsjedništva da zaustave taj novac i za Federaciju – ako mi nećemo nećete ni vi, i tada će eskalirati politika inata'', tvrdi Adnan Ćerimagić, analitičar Europske inicijative za stabilnost.

Zbog višegodišnjeg odsustva političke suglasnosti o iskorištenosti sredstava iz pretpristupnih fondova BiH je na samom začelju. Naša zemlja nije izoliran slučaj u regiji, pojašnjava Igor Davidović, bivši šef Misije BiH pri EU.

''Mi smo mogli, koliko god da su masivne i zaista veoma impresivne cifre koliko smo novca dobili od Europske Unije za ove ili one projekte, dobiti bar još toliko da smo išli brže u reformskim zahvatima i novčani priliv bio bi znatno veći, a mi bismo bili kvalificiraniji i pametniji partner'', kaže Davidović.

Iako bi priliv bio veći kada bi se ubrzalo ispunjavanje 14 prioriteta, čini se da je neophodno da se poveća kontrola trošenja novca IPA fondova, za što je krajem mjeseca i upućena inicijativa predsjednici Europske komisije. Utrošak sredstava bit će kontroliran.

Pravila EU su jasna

''Europski ured Javnog tužitelja imat će svoje predstavnike tužitelje, koji će pratiti sva kaznena djela vezana za zloupotrebu europskih sredstava jer i sada kad dolazi dodatni novac u Bosnu i Hercegovinu, kako bi se spriječila zloupotreba, imat ćemo tužitelje koji su specijalizirani za zaštitu europskih fondova'', poručuje Klemen Grošelj, zastupnik u Europskom parlamentu.

Pravila Europske unije su vrlo jasna o pitanju utroška sredstava i načina na koji ih dodjeljuje. Mediji su prenijeli da je npr. Kosovo privremeno izostavljeno iz fondova Europske unije, koji su predviđeni za Zapadni Balkan.