CBAM POREZ Odgodu primjene nameta na CO2 traži BiH, ali nije jedina

Bosna i Hercegovina i Crna Gora zatražile su odgodu primjene CBAM takse na sjednici Ministarskog vijeća Energetske zajednice. Taksu na CO2, čija primjena počinje 1. siječnja 2026. godine, EU uvodi kao dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminija, gnojiva, vodika i električne energije iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2, izvještava Solarno.net

Utjecaj CBAM-a na zemlje regije

Uvođenje prekogranične takse na CO2 (CBAM) pogodit će poduzeća iz Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije koja izvoze navedene proizvode u Europsku uniju. Za električnu energiju, koja je važna izvozna stavka, posebno za BiH, izuzeće je moguće dobiti pod određenim uvjetima, ali zemlje regije značajno kasne u njihovom ispunjavanju. To znači da će električna energija postati preskupa za europsko tržište, što bi moglo značajno umanjiti konkurentnost izvoznika iz regije.

Zajednički napori Bosne i Hercegovine

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predsjedavao je sjednicom Ministarskog vijeća Energetske zajednice. Kao uspjeh je naveo pripremu usuglašenog Zakona o električnoj energiji, koji podrazumijeva implementaciju obveza BiH iz Trećeg energetskog paketa, zahvaljujući koordinaciji entitetskih ministarstava.

„Pokazali smo snagu koordinacije aktivnosti entitetskih ministarstava tako što smo na sastanku predložili da putem Energetske zajednice zatražimo od Europske komisije odgodu primjene CBAM-a, s obzirom na specifičnosti aktivnosti koje provodimo, ne samo mi u BiH nego i ostale zemlje regije“, rekao je Košarac.

Sadržaj se učitava...

Crna Gora traži odgodu

Saša Mujović, ministar energetike Crne Gore, također je zatražio vremenski ograničenu odgodu primjene CBAM-a.

„Crna Gora traži odgodu od 1. siječnja 2026. godine do trenutka kada naše tržište bude povezano s europskim, što se očekuje u četvrtom kvartalu iste godine“, objasnio je Mujović.

Dodao je kako Crna Gora radi na implementaciji zakonskog okvira koji uključuje zakone o obnovljivim izvorima energije, energetici te prekograničnoj razmjeni električne energije i plina, a tržišno povezivanje s EU-om trebalo bi biti okončano do kraja 2026. godine. Međutim, primjena CBAM-a od 1. siječnja 2026. predstavlja veliki izazov, osobito za Termoelektranu Pljevlja.

Izuzeci za zemlje regije

Kako bi BiH, Crna Gora i ostale zemlje regije ostvarile izuzeće od CBAM-a za električnu energiju, moraju ispuniti određene uvjete, od kojih je ključni spajanje organiziranog tržišta električne energije s EU-om. Mujović je istaknuo kako bi pozitivan odgovor na zahtjev za odgodu u Crnoj Gori mogao donijeti uštede od najmanje 350 milijuna eura godišnje, pri trenutnom obujmu proizvodnje i izvoza električne energije.

Daljnje odluke

Predstavnici Europske komisije saslušali su prijedloge i očekuje se njihov odgovor. Energetska zajednica pozvala je članice na ubrzanje prijelaza na obnovljive izvore energije te na što skorije usvajanje prioritetnih projekata od značaja za Energetsku zajednicu.

Na sastanku u Beču članice su se dogovorile da do sredine sljedeće godine predlože model oporezivanja emisija ugljičnog dioksida koji namjeravaju uvesti, što je ključan korak prema prilagodbi novim pravilima EU-a i izbjegavanju nameta koje donosi CBAM mehanizam.