BURA OKO ODLUKE O LEGALIZACIJI, KORDIĆ 'Generacijama ćemo plaćati urbicid koji je napravljen u Mostaru!'

Burna je rasprava o legalizaciji bespravne gradnje na Gradskom vijeću Mostara. Sjednica je prekinuta do 15: 15 sati, kada će se nastaviti diskutirati o ovoj odluci. I sam gradonačelnik Mostara Mario Kordić vijećnicima je poručio da ako im izgleda iscrpljeno i umorno, onda je to sigurno upravo zbog ove odluke. Istaknuo je da je ona već davno usvojena u drugim lokalnim sredinama, a u Mostaru nije zbog nepostojanja Vijeća.

„U donošenju ove odluke, a već mjesec dana se borimo da donesemo što bolju odluku smo konzultirali svu moguću struku koja postoji, pa čak i van granica države, ne bi li od njih dobili informaciju što je loše bilo, što bi mogli popraviti, da ne učimo na svojim nego tuđim greškama i mislim da je odluka dobila dobru formu. Osobno sam prezadovoljan kako je ona ispala, s tim da su neke stvari ostale nejasne. Vidjet ćete u odluci da je referalna godina na koju se pozivamo 2018. godina. Svima bi nam bilo draže da je to neki noviji datum, međutim zadnji orto-foto je iz te godine“, kazao je Kordić. Istaknuo je da će Gradskoj upravi Mostara implementacija i provođenje odluke biti veliki izazov.

„Masa objekata je izgrađena na čudne načine. Zbog građana koji nas prate htio bih razjasniti da ovo nije odluka da se legalizira sve što je ilegalno u Mostaru, nego da se legalizira što se uklapa u prostorne planove, što nije na javnoj površini, što neće sutra Gradu stvarati probleme. Dakle, ovo nije odluka legalizacije svega bespravnog, nego onoga što može biti legalizirano po pozitivnim propisima države“, istaknuo je Kordić.

Dodao je da ono što se ne može legalizirati neće biti legalizirano. „Ova Gradska uprava je opredijeljena da se uhvatimo u koštac s ilegalnom izgradnjom. Urbicid koji se dogodio u Mostaru ćemo plaćati generacijama", kazao je Kordić. Na odluku je uložen niz amandmana.

Vijećnica Irma Baralija(Naša stranka) tražila je da se u odluku doda da se ne mogu legalizirati objekti koji su u postupku, odnosno kojima se netko protivi, vijećnik Arman Zalihić kazao je da je toliko izmjena na odluci da ju više uopće i ne razumije, te da bi bilo nužno o istoj provesti javnu raspravu. Vijećnik HRS-a Slaven Bevanda kazao je da je najveći urbicid u Mostaru napravljen probijanjem katnosti i gabarita objekata. 

Kako smo jučer i pisali pred vijećnicima je odluka o postupku i uvjetima za utvrđivanje statusa građevina iz mjerodavnosti jedinica lokalne samouprave izgrađenih bez pravomoćnoga odobrenja za gradnju. 

Tom odlukom regulira se postupak za utvrđivanje statusa građevina iz mjerodavnosti jedinica lokalne samouprave izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za gradnju, odnosno suprotno upravnom aktu (u daljnjem tekstu: bespravne građevine i bespravni radovi), kao i nedovršenih građevina bez pravomoćnog odobrenja za gradnju i postupanje tijela uprave u slučajevima započete izgradnje građevina na području Grada Mostara. 

Pod „utvrđivanjem statusa građevina  izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za gradnju“  u smislu ove odluke, smatra se provođenje postupka kojim se donosi rješenje o statusu građevina izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za gradnju.
    
Bespravnom građevinom u smislu ove odluke, smatra se građevina ili njen dio izgrađen bez odobrenja za gradnju, građevina u čijoj je izgradnji odstupljeno od odobrenja za gradnju i građevina dograđen ili nadograđena bez odobrenja za gradnju, a pod istu spadaju nedovršene i poludovršene građevine bez dozvola, a s namjerom nastavka izgradnje. 
 
Postupak utvrđivanja statusa građevina izgrađenih bez pravomoćnog odobrenja za gradnju (u daljnjem tekstu: legalizacija) u smislu ove odluke provodi Odjel  za urbanizam i građenje Grada Mostara, a postupak legalizacije bespravno izgrađenih građevina se može provesti ukoliko građevina ne ugrožava opći javni interes, uklapa se u prostorno-plansku dokumentaciju i ne utječe negativno na zadovoljavanje uvjeta zaštite okoliša, terena, stanovništva i materijalnih dobara.

Uz zahtjev za legalizaciju bespravno izgrađene građevine prilažu se: kopija katastarskog plana, sa ucrtanim položajem građevine i upisanim gruntovnim (starim)  i katastarskim (novim) brojem k.č., dokaz o pravu gradnje u skladu sa čl. 34 Zakon o gradnji, situacijski prikaz bespravno izgrađene građevine na geodetskoj podlozi s prijedlogom rješenja za kolski pristup građevnoj parceli i prometom u mirovanju, izvod i prostorno-planske dokumentacije sa urbanističko-tehničkim uvjetima sukladno članku 55. stavak (1) točka b) Zakona o prostornom uređenju HNŽ, tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja izrađene od strane ovlaštenog projektanta, u razmjeri 1:50, izjave ovlaštenih stručnih osoba: arhitekta, inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da izgrađeni objekt ispunjava bitne zahtjeve sigurnosti u korištenju i zaštite od požara, prema propisima koji su važili u vrijeme kada je objekat izgrađen, fotografije sa datumom bespravno izgrađene građevine, drugi prilozi određeni posebnim zakonima, dokaz o plaćenim naknadama iz članka 11. odluke. 

Za građevine koje su izgrađene na lokalitetima za koje nisu doneseni regulacijski planovi, a donesena je odluka o pristupanju izradi regulacijskog plana, ili je donesena odluka o pristupanju izrade izmjena i dopuna regulacijskog plana, postupak legalizacije provest će se nakon usvajanja regulacijskog plana, navodi se, između ostalog, u odluci. Kako će ona u konačnici izgledati, te u kojem dijelu će biti mijenjana ostaje vidjeti. 

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.