BROJKE Kako je BiH poslovala sa zemljama EU ove godine?

Tijekom 11 mjeseci ove godine Bosna i Hercegovina izvezla je u Europsku uniju proizvode u vrijednosti od oko 11 milijardi KM, dok je, s druge strane, uvezla proizvode iz EU-a u vrijednosti većoj od 20 milijardi KM.

To znači da je vanjskotrgovinski deficit s 27 zemalja članica Europske unije iznosio više od devet milijardi KM, prenose Nezavisne novine.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH), najviše proizvoda uvezeno je iz Hrvatske, u vrijednosti od 5,4 milijarde KM. Slijedi Njemačka, iz koje je stigla roba u vrijednosti od 2,45 milijardi KM. Slovenija je u BiH plasirala proizvode u vrijednosti od 2,32 milijarde KM, Italija 2,09 milijardi KM, a Austrija 1,42 milijarde KM. Iz Mađarske je stigla roba u vrijednosti od 1,03 milijarde KM, iz Nizozemske za 665 milijuna KM, iz Češke za 608 milijuna KM, a iz Poljske za 856 milijuna KM.

Među prvih 10 najvećih izvoznika u BiH iz EU-a je i Slovačka, iz koje je stigla roba u vrijednosti od 391 milijun KM.

Što se tiče izvoza, Bosna i Hercegovina je najviše svojih proizvoda izvezla u Hrvatsku, u vrijednosti od 2,4 milijarde KM. U Njemačku su otišli bh. proizvodi u vrijednosti od 2,33 milijarde KM, a u Austriju 1,53 milijarde KM. Sloveniji su plasirani proizvodi iz BiH u vrijednosti od 1,35 milijardi KM, a Italiji 1,19 milijardi KM.

Nizozemska je dobila bh. proizvode u vrijednosti od 394 milijuna KM, Francuska 335 milijuna KM, Češka 292 milijuna KM, a Mađarska 266 milijuna KM. Poljska zauzima 10. mjesto među zemljama članicama EU-a u koje je BiH najviše izvezla ove godine, s ukupnim iznosom od 212 milijuna KM.

Ekonomist Igor Gavran, analizirajući stanje vanjskotrgovinske razmjene s EU-om, za "Nezavisne novine" istaknuo je da BiH ne treba ovako visok uvoz.

"Kada je riječ o Europskoj uniji, veliki dio uvoza odnosi se na proizvode koje i sami imamo, poput hrane i pića, i taj dio uvoza predstavlja čisti gubitak bez ikakvog opravdanja. Na primjer, ogroman deficit s Kinom i Ruskom Federacijom ima drugačiji karakter, jer uvozimo većinom ono što nemamo i što bismo svakako morali uvoziti s nekog tržišta, pa ga ne možemo smatrati gubitkom. Rješenje za povećanje izvoza u EU-u je da što više naših proizvođača primijeni EU standarde i da za što više njih postane pravno moguće izvoziti na to tržište. Nadalje, potrebno je jačanje njihove konkurentnosti. Nažalost, zbog krize na mnogim tržištima EU-a, čak i oni koji već desetljećima ondje izvoze suočeni su s manjom potražnjom, što trenutnu situaciju čini vrlo nepovoljnom", kazao je.

Prema njegovim riječima, istraživanje novih tržišta trenutno bi moglo imati više smisla.

"Za smanjenje uvoza uvijek je rješenje jačanje domaće industrije i povećanje svijesti o važnosti kupovine domaćih proizvoda. Primjerice, ja kao kupac nikada neću dati prednost uvoznom proizvodu u odnosu na domaći, i uvijek ću kupovati domaće. Nažalost, velik broj kupaca to ne vidi i spreman je čak platiti više za lošiji proizvod (kao što je, na primjer, uvozno voće i povrće u trgovačkim lancima, koje je uglavnom lošije od domaćeg na tržnicama, a nije jeftinije). Taj dio problema, odnosno nedostatak svijesti i zdravog razuma kod nekih kupaca, najteže je riješiti", pojasnio je Gavran.