Britansko-nizozemski gigant prestao kupovati gorivo od Rusa, Njemačka poručuje da Europa bez ruskog plina i goriva ne može

Energetski gigant Shell priopćio je danas da prestaju kupovati rusku naftu i plin te da će zatvoriti benzinske crpke u toj zemlji. Britansko-nizozemska tvrtka je u priopćenju navela da će "postupno" prestati koristiti sirovu naftu, naftne derivate, prirodni plin i ukapljeni prirodni plin iz Rusije.

"Potpuno smo svjesni da naša prošlotjedna odluka nije bila ispravna"

Prije nekoliko dana je ukrajinski ministar vanjskih poslova kritizirao Shell zbog toga što i dalje kupuje rusku naftu, odnosno jer nastavlja poslovati s vladom predsjednika Vladimira Putina. "Potpuno smo svjesni toga da naša prošlotjedna odluka da kupimo određenu količinu ruske sirove nafte koja će se rafinirati u proizvode poput benzina i dizela nije bila ispravna, premda je donesena s ciljem stabilizacije lanca opskrbe. Žao mi je", rekao je izvršni direktor Ben van Beurden. "Kao što smo već rekli, preusmjerit ćemo dobit od preostalih količina ruske nafte ​​u namjenski fond", dodao je, prenosi Hina.

"Jedno pitanje za Shell: Zar ruska nafta ne miriše po ukrajinskoj krvi?"

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je kompanija Shell u petak "diskretno" kupila naftu i apelirao na javnost da izvrši pritisak na tu kompaniju. "Jedno pitanje za Shell: Zar ruska nafta ne miriše po ukrajinskoj krvi?" poručio je Kuleba na Twitteru, a prenosi AP. "Pozivam savjesne ljude diljem svijeta da zatraže od multinacionalnih kompanija prekid svih poslovnih veza s Rusijom", dodao je. Rasprave o zabrani uvoza nafte iz Rusije podigle su cijene u ponedjeljak na najvišu razinu od 2008. godine, od 139 dolara, potaknute bojaznima da bi SAD i Europa mogli zabraniti uvoz ruske nafte. Tijekom dana situacija se ponešto smirila i cijena je kliznula prema 123 dolara. Od početka ruske invazije na Ukrajinu cijene su porasle otprilike za trećinu. Najvišu razinu od početka trgovanja na financijskim tržištima dosegnule su u ljeto 2008. kada se barelom trgovalo po gotovo 150 dolara, podsjeća agencija dpa. 

Iz Njemačke pak stižu poruke da se bez ruskih energenata ne može. Njemački kancelar ne vidi mogućnost da se kratkoročno može bez uvoza energenata iz Rusije. Europska komisija međutim želi danas predstaviti planove za brzo odvajanje od Rusije. SAD razmatra embargo na naftu, piše Deutsche Welle.

Njemačka se želi i dalje oslanjati na uvoz energenata iz Rusije. Savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) kaže: „Trenutno ne postoji drugi način da se osigura opskrba Europe energijom za grijanje, za mobilnost, za opskrbu električnom energijom i za industriju.“ Energija iz Rusije od bitnog je značenja za svakodnevni život građana. Zato je Europa namjerno isključila opskrba energentima iz sankcija.

Scholz: To ne ide od danas do sutra

Njemačka vlada, zajedno s partnerima u Europskoj uniji, ali i šire, već mjesecima radi na razvoju alternativa ruskim energentima, kaže Scholz:

„Ali to se neće dogoditi od danas do sutra. Stoga je naša svjesna odluka da se s Rusijom nastave aktivnosti gospodarskih subjekata na području opskrbe energijom.“

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) već se izjasnio protiv zabrane uvoza energenata iz Rusije. On smatra da bi embargo bio prijetnja po društveni mir. Ministar financija Christian Lindner (FDP) kaže da je na stolu opcija obustavljanja uvoza. „U ovom trenutku, međutim, čini se da je preporučljivo da se ne poduzima taj korak, kako bi se osiguralo da sankcije protiv Vladimira Putina budu održive.“ 

Vladin glasnogovornik Steffen Hebestreit rekao je da će se o embargu morati odlučiti na razini EU-a, i da to načelno nije isključeno.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na dodatne i strože sankcije Rusiji. Nužan je, kaže, bojkot ruskog izvoza, a s njim i zabrana uvoza nafte i prirodnog plina iz Rusije. Usprkos sankcijama Rusija se financira izvozom tih sirovina.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je za CNN u nedjelju: „Prestanite kupovati rusku naftu.“ Ruska nafta i plin „mirišu na ukrajinsku krv“. On je svoj poziv proširio na „sve zapadne kompanije“ i pozvao ih „da se povuku iz Rusije iz ’humanitarnih’ razloga.“

Velika ovisnost o Rusiji

Njemačka ovisi o Rusiji kada je riječ o fosilnim gorivima. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, udio Rusije u uvozu plina u Njemačku je oko 55 posto, ugljena oko 50, a sirove nafte oko 35 posto. U Europskoj uniji 40 posto uvezenog plina dolazi iz Rusije.

U međuvremenu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će u utorak (8.3.) iznijeti prijedloge za brzo odvajanje EU-a od ruskih opskrbljivača energentima. Konkretno, po riječima Ursule von der Leyen, bit će riječi o osiguravanju opskrbe od pouzdanih dobavljača izvan Rusije. Fokus će biti na ukapljenom prirodnom plinu (LNG) i plinovodima – s obzirom na to da bi se ta infrastruktura u budućnosti mogla koristiti i za transport vodika, koji je prihvatljiv za okoliš.

Pored toga, trebalo bi investirati u širenje obnovljivih izvora energije, kao što su sunce, vjetar i voda, kao i u povećanje energetske efikasnosti zgrada i industrijskih procesa.

Moguće su i nove mjere potpore za kućanstava i poduzeća koja su posebno pogođena trenutnim rastom cijena energije.

Prvi nacrti paketa Europske komisije već su kružili prošlog tjedna. U njemu Komisija također predlaže da zemlje EU-a do listopada popune svoja skladišta plina najmanje na razinu od 80 posto.

SAD razmatra embargo na rusku naftu

Za to vrijeme SAD razmatra mogućnost uvođenja embarga na naftu. Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u nedjelju na CNN-u da SAD i EU trenutno razgovaraju o tom pitanju. Postoje „vrlo aktivne rasprave“ na tu temu. „Razgovaramo s našim europskim partnerima i saveznicima da na koordiniran način razmotrimo ideju o zabrani uvoza ruske nafte.“ Riječ je i o tome da se „istovremeno osigura da na svjetskim tržištima ima dovoljno zaliha nafte“. Prema pisanju medija, SAD o tome razgovara i s Japanom.

Po riječima predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, tamo se trenutno razmatra zakonodavna inicijativa koju su u četvrtak (1.3.) predstavili republikanski i demokratski senatori. „Naš nacrt podrazumijeva zabranu uvoza ruske nafte i energenata u SAD. Time bi se prekinuli normalni trgovinski odnosi s Rusijom i Bjelorusijom, ali i napravio prvi korak k uskraćivanju Rusiji pristupa Svjetskoj trgovinskoj organizaciji“, rekla je Pelosi.

Američki predsjednik Josef Biden ranije je izjavio da s tim u vezi „ništa nije isključeno“.