Bošnjaci pobjesnjeli: Hrvatska zaobilazi Sarajevo i tretira RS kao neovisnu državu

...u gradnju hidroelektrane "Dubrovnik 2" - neugodno je iznenadio dio bošnjačke javnosti. Posebice onaj dio okupljen oko Nacionalnog kongresa Republike BiH, koji se kroz svoj "Pokret za Republiku BiH", suprotstavlja daytonskom uređenju ove države te njezinu budućnost vidi u ukidanju entiteta.

Dosljedan takvom svom stavu, zbog kojeg aktualne bošnjačke političare koji pristaju na faktičko postojanje Republike Srpske nazivaju "izdajničkim strukturama" - Nacionalni kongres u svom se online glasniku oštro obrušio na po njihovoj ocjeni pasivan odnos bošnjačkih političara iz Federacije prema ovom projektu. U tekstu se ističe kako "BiH dužnosnici nemaju nikakvih problema što RS nastupa kao samostalna država, a sve elektroenergetske pogone u RS gradila je Republika Bosne i Hercegovina, tj. pripadaju svim građanima.". Činjenica da dogovor Hrvatske i Republike Srpske o gradnji HE Dubrovnik 2 predstavlja priliku da Hrvatske elektroprivrede nakon dužeg vremena uspije od Elektroprivrede Republike Srpske naplatiti potraživanja za udjel u proizvedenoj električnoj energiji termoelektrane Gacko - za Nacionalni kongres, sama po sebi nije sporna. "Hrvatska opravdano potražuje energiju iz termoelektrane Gacko, jer je sufinancirala izgradnju, dok naši izdajnici nemaju nikakvih potraživanja od RS-a, iako je to narod Bosne i Hercegovine sve izgradio za sebe, a ne za četnike.".

No, Hrvatskoj se, s druge strane, oštro zamjera što ovim dogovorom po njihovom mišljenju zaobilazi Sarajevo. U tom smislu Glasnik navodi i kako je Zlatko Lagumdžija svojedobno tražio od Stjepana Mesića da se ne miješa u unutrarnje odnose BiH , te postavlja pitanje "Zar tretiranje RS kao neovisne države nije miješanje, i to na najgrublji mogući način, u unutrašnje odnose u BiH?", te kako je moguće da danas bošnjačka strana "na to nema zamjerke".

Inače, Nacionalni kongres RBiH, koji svakog tjedna izdaje svoj online-glasnik i šalje ga na preko 45 tisuća adresa, zbog svog zalaganja za "jedinstvenu" ili kako to mnogi ocjenjuju "unitarnu" BiH, u ovom trenutku još uvijek ne predstavlja značajniju političku snagu u susjednoj državi. Međutim, da ideja povratak "jedinstvenoj BiH", koju zastupa Kongres, sve više jača među Bošnjacima vidljivo je već i po tome što je primjerice na jednoj facebook stranici svojedobno prikupljeno oko 160 tisuća potpisa građana sa zahtjevom da se na Dan sjećanja na genocid u Srebrenici pokrene inicijativa za povratak predratnog Ustava BiH. Ovakvo raspoloženje, dobilo je i svoje ime "patriotska fronta", koja prema nekim grubim procjenama preko interneta okuplja već 300 tisuća građana. Riječ je o brojci koju moraju respektirati čak i oni politički analitičari koji, inače s pravom, ističu kako je podrška "internet simpatizera" nešto što počesto nema "realnu političku snagu".

Neovisno koliku težinu dali ocjeni koju o dogovoru Čačić-Džombić daje Nacionalni kongres, svakako se postavlja pitanje koliko je mudro ignorirati ovakav stav, makar i manjeg dijela bošnjačke javnosti. Tim više, jer Hrvatska ima i svojih razloga za preispitivanje opravdanosti ovog projekta, o čemu je Dnevno.hr. već izvještavao.

Naime, zbog interesa za izgradnjom HE Dubrovnik 2 koji je rezultirao postignutim dogovorom Čačić-Džombić, Hrvatska se "uklopila" u već postojeći kontroverzni mega projekt pod nazivom 'Gornji horizonti', koji je osmišljen još 1976. godine, a koji predviđa da se vode sliva Neretve preusmjere u korito rijeke Trebišnjice, kako bi u konačnici opskrbljivale vodom čak sedam hidroelektrana i pet akumulacija.

HE Dubrovnik 2 trebala bi imati kapaciteta 300 megavata, trošak izgradnje od 170 milijuna eura podijelio bi se u jednakom dijelu između Hrvatske i RS, a projekt bi prema sadašnjem planu trebao biti realiziran već u iduće tri godine. Međutim, ovakav "partnerski" odnos, dovodi Hrvatsku u poziciju u kojoj je sasvim nerealno očekivati kako Zagreb ubuduće neće u bitnom omekšati svoje kriterije ocjenjivanja provode li vlasti u Banja Luci pri realizaciji ovog građevinskog poduhvata sve potrebne mehanizme kako bi spriječili moguću opasnost od isušivanja Neretve te nastanka ekološke katastrofe na jugu Hrvatske, a na koju upozoravaju eko-udruge. Jer, prema njihovom mišljenju, realizacija takvog projekta mogla bi dovesti do presušivanja nizvodnih izvorišta, zaslanjivanja Neretve koja već pati od smanjenog priljeva slatke vode, uništenja postojeće proizvodnja mandarina, lubenica i ostalog voća i povrća, te ugrožavanja uzgoja kamenica i dagnji u Malostonskom zaljevu. Dakle, mogla bi dovelo bi do ekološke katastrofe nesagledivih razmjera koja bi uništila gospodarstvo o kojem ovisi život ljudi cijelog tog kraja.

Dnevno.hr